Šef DHMZ-a Ivan Guttler je za RTL Danas govorio o tome zašto Splićani jučer nisu upozoreni na nevrijeme putem Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), dok Slavonci dan ranije jesu.
Slavonci su dan ranije dobili upozorenje putem sustava SRUUK, ali Splićani nisu? Zašto takva odluka?
Ove dvije oluje, one su se u bitnom razlikovale u dimenzijama i u trajanju takvih događaja. Situacija u Slavoniji odnosno pet istočnih županija bila takva da smo nekoliko sati prije samih događaja i u prognostičkim materijama i mjerenjima vidjeli razvoj ozbiljne, potencijalno opasne situacije.
U usporedbi s tim, situacija dan kasnije, u Splitu imali smo drugi tip konektivne naoblake. Jedna izolirana, ali vrlo visoki oblačni sustav. Bilo je riječ o događaju koji je bio izuzetno brz, intenzivan, DHMZ je tri dana ranije izdao upozorenje za opasne vremenske uvjete za područje Dalmacija, ali nije bilo jasno hoće li biti iznad Zadra, Šibenika, Splita niti da će biti tako brz sustav.
Korištenje sustava SRUUK zasad koristimo kod visoko vjerojatnih događaja, velikog intenziteta na velikom području. U slučaju Splita smo imali brze jako događaje na malom području, s visokom koncentracijom građana tako da nije ga bilo prikladno koristiti.
Znači ne biste rekli da je bilo propusta?
Najvažnije je reći da je na snazi bilo žuto upozorenje, i da to znači da treba obratiti pažnju.
Splitski oblak vidio se na radarima, ali se brzo razvio, kako DHMZ mjeri i predviđa olujne sustave?
Ove konvektivne naoblake, one su najveći zahtjev za meteorološku struku zato što trenutačno možemo dobro prognozirati dijelove Hrvatske gdje postoje uvjeti za njihov razvoj, međutim pojavu pojedinačnog oblaka visokih dimenzija, njegovo vrijeme i mjesto nastanka te putanju to je još uvijek izazov na meteorološku struku.
Što nas čeka u ostatku ljeta, postoje li već neka predviđanja novih razornih oluja, poput ove u Splitu?
Prognoza prije početka ljeta je davala signal toplijeg ljeta od uobičajenog. Zasad smo odradili dva veća, značajna toplinska vala, očekujemo njihovu pojavu u narednim tjednima, a što se tiče grmljavinskog nevremena, šesti, sedmi i osmi mjesec su periodi kada je njihova pojava pojačana. Krajem osmog, početkom devetog mjeseca očekujemo stabilizaciju.