index.hr index.hr

Theodor Meron: Od nacističkog logora do predsjedništva Međunarodnog suda

11:30, 12. svibnja 2004.
ZALJUBLJENIK u Shakespearea, američki sudac Theodor Meron prošao je netipičan put od svog zatočeništva u nacističkom logoru pa sve do položaja predsjednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Na zidovima njegova ureda u mirnom predgrađu Den Haaga, nalaze se crno-bijele fotografije mršavih tijela i praznih pogleda zatočenika logora Manjača gdje je tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) bilo zatočeno nekoliko tisuća bosanskih Hrvata i muslimana.

"Mislim da je to odličan način da se jedan međunarodni sudac podsjeti do koje se točke ljudska bića, kada dobiju apsolutnu moć, u svim društvima, mogu na užasan način odnositi prema drugim ljudskim bićima", objašnjava Meron promatrajući fotografije.

Rođen u Poljskoj 28. travnja 1930., Theodor Meron i sam je doživio takvo iskustvo tijekom Drugog svjetskog rata. On je kao adolescent četiri godine bio zatočen u nacističkom radnom logoru u Poljskoj.

Theodor Meron ne voli govoriti o tom užasnom iskustvu. Njegovi govori o važnosti međunarodnih sudova nikada ne odaju njegovo osobno iskustvo.

Meron je samo jednom u razgovoru za New York Times kazao da je vrijeme provedeno u nacističkom logoru bilo presudno u njegovoj odluci da studira pravo "kako bi našao načina da zaštiti ljudsko dostojanstvo". Meron je upravo iz tih razloga veliki i neumorni zagovornik poštivanja međunarodnog humanitarnog prava.

Meron ima diplome sveučilišta u Jeruzalemu, Harvardu i Cambridgeu, a prije nego što je imenovan na ICTY-u 2001. godine, bio je profesor međunarodnog prava na sveučilištu u New Yorku. On je 2003. izabran za predsjednika ICTY-a.

Meron je svjestan "povijesne misije" Tribunala: "presude donesene na savjestan način, koje opisuju događaje onako kao su se oni dogodili daju veliku satisfakciju žrtvama" i omogućavaju borbu "protiv revizionizma", ističe Meron.

U budućnosti Meron se nada da će ICTY moći zatvoriti svoja vrata 2010. godine nakon što presudi bivšim šefovima bosanskih Srba Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara