Svjetska banka raspravlja o krizi hrane u svijetu
SVJETSKA banka se sastaje danas kako bi spriječila da galopirajuće cijene hrane u svijetu izazovu sveopću glad i društveni kolaps.
Predsjednik banke Robert Zoellick je rekao kako će čelnici te institucije, osnovane u svrhu borbe protiv siromaštva u svijetu, pokušati donijeti program globalnih ekonomskih reformi koji se može usporediti s New Dealom, ekonomskim programom pomoću koga su se SAD borile protiv Velike depresije 1930-ih godina.
Jučer je, pak, Međunarodni monetarni fond, sestrinska institucija Svjetske banke, posebnim priopćenjem upozorila svjetsku javnost kako prijete ozbiljne posljedice ukoliko se ne stane na kraj divljanju cijena prehrambenih proizvoda.
Dominique Strauss-Kahn, direktor MMF-a, je na konferenciji za tisak rekao kako bi nastavak današnjih trendova doveo do toga da stotine tisuća ljudi umru od gladi te kolabiraju ekonomije u mnogim društvima. Sadašnja kriza prijeti da "izbriše sva ekonomska dostignuća u proteklih deset godina", a "povijest upozorava da takve situacije često dovedu do ratova".
Protekla je godina zabilježila dramatičan porast cijena pšenice, kukuruza, riže i mlijeka koje se tumače isto tako dramatičnim porastom cijena nafte, ali i korištenjem sve većeg udjela poljoprivrednih površina radi proizvodnje bio-goriva.
Porast tih cijena je najteže pogodio siromašne i zemlje u razvoju gdje hrana predstavlja najveći dio obiteljskih rashoda. Galopirajuće cijene su se već počele odražavati u prosvjedima u cijelom nizu država kao što su Egipat, Kamerun, Obala Bjelokosti, Mauritanija, Etiopija, Madagaskar, Filipini i Indonezija. U Pakistanu i Tajlandu je, pak, vojska poslana da čuva rižina polja kako bi spriječila gladne mase da se "posluže" urodima. Na Haitiju su, pak, izbili krvavi neredi, koji su doveli do smjenjivanja premijera.
Svjetska banka je, nastojeći zaustaviti glad, najavila povećanje doprinosa za Svjetski program za hranu na 800 milijuna dolara. Zoellick je, pak, predložio povećanje investicija u Afriku, bolji nadzor nad financijama država u razvoju te još veću liberalizaciju svjetskog tržišta hrane.
D.A.