ŠVICARSKI znanstvenici otkrili su da su se sifilis i slične bolesti možda širile Europom i prije nego što se Kristofor Kolumbo vratio iz Amerike.
U znanstvenoj je zajednici najraširenija teorija da je sifilis bolest iz Novoga svijeta koju su u Europu donijeli Kolumbo i njegova posada nakon povratka 1493. godine.
No znanstvenici s ciriškog sveučilišta otkrili su patogene sifilisa i ostalih sličnih bakterija na uzorcima arheoloških ljudskih ostataka od kojih najmanje jedno datira prije Kolumbova vremena.
Uzorak iz 15. stoljeća
Na uzorcima DNK iz Finske, Estonije i Nizozemske, među kojima je najraniji iz 15. stoljeća, otkrili su i patogene frambezije, zarazne bolesti kože i kostiju koja danas prevladava u tropskim područjima.
Pronašli su i nepoznate bakterije iz iste obitelji, što upućuje na to da se radilo o bolesti koja se razvila uz sifilis i frambeziju, ali danas više ne postoji.
Po studiji, radi se o nekoliko podvrsta bakterije Treponema pallidum, od kojih jedna uzrokuje sifilis, spolno prenosivu bolest koja bez antibiotika napada krvne žile i mozak, a druga frambeziju, koja se prenosi dodirom.
Zajednički predak
Švicarski znanstvenici tvrde da je mnoštvo podvrsta Treponeme pallidum bilo aktivno u Europi već od kraja 15. stoljeća, što klasična hipoteza o Kolumbu ne može objasniti.
Oni pretpostavljaju da se zajednički predak tih patogena razvio prije najmanje 2500 godina i to najvjerojatnije u Europi.
Porijeklo sifilisa, bolesti koja pogađa jedino ljude i posebno je teško pogodila Europu od kraja 15. do 18. stoljeća, u međuvremenu još nije razjašnjena.