VODOSTAJ rijeke Vrljike pokraj Imotskog zbog potresa ovog petka na nekim mjestima opao je i jedan metar i zabrinuo tamošnje stanovništvo i javnost.
>> Vodostaj Vrljike polako raste
Iako gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić uvjerava kako su stručnjaci obišli teren te da razloga za paniku nema, s obzirom na to da je riječ o području krša to i nije sasvim točno.
"U kršu ima jedno pravilo, a to je da pravila nema"
''U kršu ima jedno pravilo, a to je da pravila nema, a u ovim područjima više nego drugdje treba očekivati neočekivano'', kaže za Index profesor Dražen Perica s Odjela za geografiju zadarskog Sveučilišta pojašnjavajući i kako je došlo do pada vodostaja.
Naime, područje oko Imotskog polja u najvećoj je mjeri izgrađeno od vapnenaca karakterističnih po tome da pripadaju "krtim'' stijenama. Kod tektonskih pokreta oni se ne savijaju - "pigaju'' - nego dolazi do pucanja i stvaranja pukotina koje omogućavaju poniranje vode.
''Zapravo, kao posljedica toga, u brojnim pukotinama dolazi do skladištenja vode te vapnenačke naslage predstavljaju vodonosnik ili akvifer (spremnik vode - vodonosni sloj). Te pukotine možemo podijeliti u dvije grupe: veće kanale ili provodnike vode, te sitne pukotine (najvećim dijelom teško uočljive) koje zapravo sadrže oko 99 posto vode u tim krškim vodonosnicima'', objašnjava Perica.
Tektonski razlomljena zona
Uz to, ovo područje se nalazi u tektonski jako razlomljenoj zoni postojanja brojnih aktivnih rasjeda pa u skladu s tim postoji nedostatak vode na površini, ali i njena pojava u dubljim depresijama kao što su na primjer Crveno, Modro, Knezovića i Mamića jezero.
''Prilikom potresa, ti brojni rasjedi se aktiviraju, pri čemu nastaju brojne nove pukotine. Hipocentar (žarište potresa u unutrašnjosti Zemlje) je u ovim našim dinarskim područjima na malim dubinama (od svega nekoliko pa do desetak kilometara), odnosno pripadaju grupi plitkih potresa (manja dubina od 70 km), a nalaze se u zonama rasjeda. Kao posljedica takvih događanja može doći do nestanka vode na površini zbog narušenog stanja u vodonosniku, odnosno nastanka novih pukotina u karbonatnim (prvenstveno vapnenačkim) naslagama. Također može doći i do pojave novih izvora, odnosno zone istjecanja'', kaže Perica.
Magnituda potresa u ovom slučaju nije bila toliko velika, pojašnjava, da bi izazvala jače promjene i utjecaje.
Razloga za paniku ima zbog lošeg upravljanja otpadnim vodama
''Prema tome, ovu pojavu nestanka vode možemo smatrati kratkotrajnom, uslijed nastanka novih manjih pukotina i njihovog mogućeg zapunjavanja vodom'', kaže Perica, no upozorava na problem septičkih jama u kršu koji se može pojaviti i u ovakvim slučajevima.
''Razloga za paniku s obzirom na ovo što se dogodilo u principu nema. To je trenutno stanje koje će se relativno brzo stabilizirati. No razloga za paniku ima svugdje u kršu zbog neadekvatnog gospodarenja otpadnim vodama počevši od domaćinstva pa nadalje. O tome se dosta upozorava, ali vrlo često lokalne uprave odmahnu rukom'', zaključuje Perica.