DRŽAVNI naftni koncern Saudijske Arabije Aramco najveći je svjetski proizvođač nafte, koji proizvodi oko 10 posto sve nafte na svijetu, piše BBC.
Naime, jemenski Huti jučer su preuzeli odgovornost za dva napada dronovima na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Huti, koje podupire Iran, ratuju protiv Saudijske Arabije u Jemenu od 2015. godine, kada je predsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi bio prisiljen pobjeći iz glavnog grada Sane.
Saudijska Arabija podupire predsjednika Hadija te predvodi koaliciju zemalja iz regije koje se bore protiv pobunjenika. Pobunjenici Huti drže pod kontrolom velik dio sjevernog Jemena i glavni grad Sanu. Koalicija izvodi zračne napade gotovo svakodnevno, dok Huti često bacaju projektile na Saudijsku Arabiju.
Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je da Iran smatra odgovornim za napade, no iz Teherana odbacuju takve optužbe.
Nakon napada dronovima svjetska proizvodnja nafte pala za pet posto
Nakon napada dronovima svjetska dnevna proizvodnja nafte smanjena je za pet posto. A to govori ne samo o ranjivosti rafinerija Saudijske Arabije, već i globalne svjetske energetske infrastrukture.
Zbog napada na naftna postrojenja Khurais i Abqaiq, Aramco je morao smanjiti proizvodnju nafte za 5,7 milijuna barela dnevno. U Khuraisu se proizvodi oko jedan posto svjetske nafte, a Abqaiq, koje je najveće postrojenje Aramco, ima kapacitet za proizvodnju sedam posto svjetske nafte.
Stoga se sada postavljaju pitanja kako naftni koncern s toliko mnogo novca nije bio u stanju spriječiti napad te može li se nešto slično ponoviti u budućnosti.
U petak je barel sirove nafte koštao 60 dolara
U petak je barel sirove nafte koštao 60 dolara, a neki analitičari smatraju kako bi mu cijena, zbog reakcije na napade i brojne nepoznanice oko toga do kolikog je oštećenja došlo, mogla narasti na 80 dolara ili više.
No ako se to i dogodi, cijene nafte na benzinskim postajama ne bi trebale proporcionalno skočiti.
Kada se u ponedjeljak otvore naftna tržišta u Aziji, znat će se koliki i kakav je bio utjecaj napada na cijene. Skoro tri četvrtine Amarcove proizvodnje ide u Aziju.
No slični događaji u prošlosti nisu imali dugoročne posljedice na cijenu nafte.
Izravan utjecaj na cijene nafte bi trebao biti kratkoročan
Međunarodni stručnjak za energetiku profesor Nick Butler smatra da će izravni utjecaj na cijene biti kratkoročan te podsjeća kako se tržište lako prilagodilo političkim nestabilnostima u Venezueli i Iranu.
Prema njegovom mišljenju do dugoročnijeg porasta cijena moglo bi doći ako zbog napada dođe do povećanja tenzija u regiji.
A za sada investitori pomno prate izjave iz Amarca kao i sve političke reakcije na napad.
Helima Crof iz Royal Bank of Canada smatra da bi proizvodni pogoni, trgovačke rute i cjevovodi mogli u budućnosti postati meta napada.
Za sada ne bi trebalo doći do većeg povećanja cijene goriva
Inače, u Velikoj Britaniji 40 posto cijene nafte čini nafta, proizvodnja i profit. Ostatak ide na porez. Stoga je još uvijek prerano govoriti o tome hoće li na potrošače utjecati rast cijene nafte. Analitičari misle kako za sada neće doći do većeg povećanja cijena goriva.