STANJE u Ukrajini je sve napetije i složenije, a informacije iz cijelog svijeta dolaze iz minute u minutu. Ukrajina je definitivno najveće žarište na svijetu u ovom trenutku, a ono što se tamo dogodi ili ne dogodi sasvim sigurno će imati dalekosežne posljedice za cijeli svijet.
Osim situacije u Kijevu, najviše se osluškuje što radi i kako se ponaša SAD. U tom kontekstu, danas je održan važan telefonski razgovor između Borisa Johnsona, premijera Velike Britanije, i američkog predsjednika Joea Bidena.
Oni su razgovarali 40-ak minuta, a u priopćenju nakon sastanka navedeno je kako su kazali da nije izgubljena šansa da se situacija u Ukrajini riješi diplomatskim putem.
Pozvali su Putina da odustane od prijetnji Ukrajini te dodali da bi svaka ruska akcija u Ukrajini rezultirala velikom krizom u Rusiji s ogromnim posljedicama i za Rusiju i za svijet. Dodali su i da zapadni saveznici moraju ostati ujedinjeni nasuprot prijetnjama iz Rusije. Kazali su i kako je potrebno da se nađe način da europske zemlje što manje ovise o ruskom plinu.
"Taj bi potez, više nego ijedan drugi, udario u srce ruskih strateških interesa", stoji u priopćenju.
Iako je Biden kazao kako još postoji šansa za diplomatskim rješenjem, SAD očekuje napad vrlo brzo. Jasno je to iz onoga što govore američki dužnosnici, imenovani i neimenovani, te po potezima koje SAD vuče.
Jedan je neimenovani dužnosnik tako za CBS rekao kako su ruske snage postavljene u snage borbene pripravnosti. Drugim riječima, spremne su za napad. Radi se o, kako je rekao, raketama dugog dometa i drugom naoružanju. On kaže kako vjeruje da bi se napad mogao dogoditi do kraja tjedna, no dodaje kako nije jasno u kojem će se to obliku dogoditi. SAD nema trupe na ukrajinskom tlu pa će, ako do napada dođe, vrlo brzo doći do manjeg protoka informacija.
Anonimni dužnosnik očekuje i hibridno ratovanje, odnosno korištenje cyber napada kako bi se još više smanjio protok informacija.
Vrlo važna je i vijest o zatvaranju američkog veleposlanstva u Kijevu. Amerikanci su tu vijest objavili u poslijepodnevnim satima rekavši kako će ostatak diplomata (koji već ranije nisu povučeni) biti premješten u Lviv, grad na zapadu Ukrajine. Američko veleposlanstvo, dakle, ostaje u Ukrajini, ali znatno dalje od glavnog grada i mjesta mogućeg sukoba.
"Napad bi mogao početi svaki čas", rečeno je u ponedjeljak navečer na press konferenciji Karine Jean Pierre u ime Bijele kuće. SAD, dakle, vjeruje u diplomatsko rješenje, ali naglašava kako očekuje napad.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij tijekom dana dao je više izjava i priopćenja. U osmominutnom dramatičnom obraćanju objavljenom na društvenim mrežama najavio je da će u srijedu biti proglašen dan ukrajinskog jedinstva.
On je rekao i kako je od američkih izvora dobio informaciju o mogućem datumu napada 16.2., odnosno u srijedu.
"Prijeti nam se velikim ratom, ponovo je određen dan invazije", rekao je Zelenskij.
"Ovo nije prvi put, ali naša država je jača nego ikad", dodao je.
"Želimo mir i sva pitanja želimo rješavati kroz pregovore", dodao je. Kaže kako predviđa da će regije Donbas i Krim pod ukrajinsku kontrolu vratiti diplomatskim putem. Pohvalio je ukrajinsku vojsku, kaže da je višestruko jača nego prije osam godina.
Obratio se i brojnim ljudima koji su zadnjih dana napustili Ukrajinu. Tijekom vikenda se govorilo o poslovnjacima i političarima koji su u velikom broju bježali avionima iz Kijeva.
"Vaša je izravna dužnost u takvoj situaciji biti s nama, s ukrajinskim narodom. Predlažem da se vratite u domovinu u roku od 24 sata i stanete rame uz rame s ukrajinskom vojskom, našom diplomacijom i našim narodom", rekao je Zelenskij u video obraćanju.
Ukrajinski mediji objavili su da su neki zastupnici i vodeći poslovni ljudi pobjegli iz zemlje prošlog vikenda nakon što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i druge zapadne zemlje savjetovale svojim građanima da hitno napuste Ukrajinu.
"Vratite se svom narodu i svojoj zemlji koja je bila izvor vaših tvornica i bogatstava", rekao je Zelenskij.
Američki dužnosnici od petka upozoravaju da je pitanje dana kad bi Rusija mogla napasti Ukrajinu.
"Rečeno nam je da će 16. veljače biti dan napada, ali mi ćemo ga učiniti danom jedinstva", rekao je Zelenskij.
Tijekom ponedjeljka Putin i ministar Lavrov svoj su razgovor prenosili na televiziji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je predložio predsjedniku Vladimiru Putinu da Moskva nastavi diplomatskim putem u svojim naporima da dobije od Zapada sigurnosna jamstva.
Lavrov je rekao Putinu da je SAD iznio konkretne prijedloge za smanjenje vojnih rizika, ali je rekao da odgovori Europske unije i vojnog saveza NATO-a nisu bili zadovoljavajući.
U razgovoru koji je prenosila televizija Putin je pitao Lavrova postoje li izgledi za postizanje sporazuma kako bi se riješili sigurnosni problemi Rusije ili se samo uvlači u mučne pregovore.
Lavrov je odgovorio: "Već smo više puta upozoravali da nećemo dopustiti beskrajne pregovore o pitanjima koja treba riješiti danas." No, kao ministar vanjskih poslova, rekao je: "Moram reći da uvijek postoje izgledi."
Dodao je: "Čini mi se da su naše mogućnosti nisu iscrpljene... U ovoj fazi predlažem da ih nastavimo i nadograđujemo."
Čini se da komentari signaliziraju smanjenu vjerojatnost neposredne ruske vojne akcije nakon ponovljenih upozorenja Sjedinjenih Država da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku.
Lavrov je rekao da je dobio "nezadovoljavajuće" odgovore na pismo koje je poslao desecima članica Europske unije i NATO-a o pitanju "nedjeljive sigurnosti" - pozivajući se na prigovor Rusije da Ukrajina i zapadne zemlje jačaju svoju sigurnost na račun Rusije i da je to u suprotnosti s međunarodnim sporazumima.
Dobio sam nezadovoljavajuće odgovore, nitko od kolega ministara nije odgovorio na moju izravnu poruku, rekao je dodavši: "Stoga ćemo nastaviti tražiti konkretnu reakciju svake zemlje."
Njemački kancelar, kojeg se ranije optuživalo za podilaženje Rusiji, mogao bi odigrati veoma važnu ulogu. On je danas bio u Kijevu, sutra putuje u Moskvu. U Kijevu je rekao i neke znakovite stvari. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je tako da trenutačno nema planova za primanje Ukrajine u zapadne saveze poput NATO-a unatoč onome što Moskva implicira u svojim sigurnosnim zahtjevima u ukrajinskoj krizi, dok je čelnik Ukrajine rekao da bi članstvo u NATO-u dalo veću sigurnost toj zemlji.
"Zbog toga je pomalo neobično što ruska vlada nešto što praktički nije na dnevnom redu čini predmetom velikih političkih problema", rekao je Scholz nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu.
"To je, na kraju krajeva, izazov s kojim se zapravo suočavamo - da nešto što uopće nije problem sada postaje problem", rekao je.
Zelenskij je istaknuo da bi članstvo u obrambenom savezu Ukrajini dalo veći osjećaj sigurnosti. "Nažalost, ne ovisi sve o nama", rekao je šef Ukrajine.
Scholz je ponudio Ukrajini još 150 milijuna eura pomoći pri posjetu Kijevu. To je dodatna pomoć uz 150 milijuna eura zajma koji još nije isplaćen, rekao je Scholz na konferenciji za medije sa Zelenskim. Dvojica lidera razgovarala su gotovo dva sata, dulje nego što je predviđeno.
"U vrlo ozbiljna vremena posjećujem Ukrajinu", rekao je Scholz i ponovio da Njemačka čvrsto stoji na strani Kijeva usred bojazni od rata s Rusijom. Nijedna zemlja na svijetu nije dala više financijske pomoći Ukrajini od Njemačke u proteklih osam godina, rekao je kancelar. U tom razdoblju isplaćeno je više od dvije milijarde eura.
Scholz je naveo da od Rusije očekuje jasne korake za deeskalaciju sukoba s Ukrajinom, dodavši da su Njemačka i njezini zapadni saveznici spremni za ozbiljan dijalog s Rusijom o europskoj sigurnosti. "Spremni smo za ozbiljan dijalog s Rusijom o europskim sigurnosnim pitanjima", rekao je Scholz na konferenciji za medije.
Njemački kancelar je rekao da je Zapad spreman uvesti "vrlo dalekosežne i učinkovite sankcije" ako Rusija ugrozi teritorijalni integritet Ukrajine. Kako će to izgledati u Rusiji, vidjet ćemo sutra.