SABORSKA oporba danas je kritizirala četvrti krug porezne reforme tvrdeći da ne donosi porezno rasterećenje niti ima jasan cilj, dok su vladajući uvjeravali u suprotno.
Božo Petrov (Most) očekivao je hrabrije poteze vlade tvrdeći da ne vidi mjere koje će utjecati na gospodarstvo i životni standard, primjerice one koje bi utjecale na demografiju, pripremile zemlju za eventualnu recesiju, jače porezno rasteretile gospodarstvo i smanjile javnu upravu.
Mrak Taritaš: Odlučili smo biti veliki starački dom za ostale zemlje EU-a
Pita zašto postoji akontacija poreza na dobit, odnosno zašto poduzetnici moraju plaćati unaprijed državi ako nisu ništa proizveli ili prodali, zašto postoji limit na donacije obrazovnim ustanovama i zašto se porezno ne rasterete poduzetnici koji žele reinvestirati svoju dobit i povećati broj radnih mjesta?
"Meni ova porezna reforma izgleda kao da imate rupu u brodu koji pušta na sve strane, a vi bojite ogradu", kazao je Petrov.
Anka Mrak Taritaš (Glas) ocijenila je kako u četvrtom krugu porezne reforme ne vidi jasan cilj ni što se želi postići .
"Vezali smo razvoj uz turizam i ubrzano razvijamo nekretninski biznis pa ne vidim ništa drugo nego da smo odlučili biti veliki starački dom za ostale zemlje EU-a - sigurni smo, imamo dobru klimu, relativno je blizu", ustvrdila je.
Grčić: Glavni cilj reforme nije ostvaren
Branko Grčić (SDP) tvrdi da temeljni cilj porezne reforme, porezno rasterećenje, nije ostvaren jer se radi o manjim korekcijama u sustavu, a ne reformi.
"Od 2015. ukupni porezni prihodi u državnom proračunu porasli su za 15 milijardi kuna, a kada uključite sve porezne oblike u državi, i one na lokalnoj i regionalnoj razini, ukupno porezno opterećenje u apsolutnom iznosu je poraslo za 21 milijardu do kraja 2018.", rekao je.
Da porezni pritisak raste drži i Davor Vlaović (HSS) te posebno ističe nedostatak poticaja za rast domaće poljoprivredne proizvodnje.
"Nažalost, prihodi od PDV-a rastu, ali na račun uvozne robe i usluga", istaknuo je Vlaović založivši se za smanjenje PDV-a na poljoprivredne prehrambene proizvode kako bi domaći proizvodi postali konkurentniji.
Giovanni Sponza (IDS) smatra da će se rasterećenje koje predlaže vlada preliti na financijsko opterećenje općina i gradova.
Šuker: Povećanje poreznih prihoda zbog povećanja gospodarskih aktivnosti
Vladajući, međutim, uvjeravaju da porezna reforma donosi porezno rasterećenje.
Reformom je porezna presija hrvatskim građanima i gospodarstvu smanjena za skoro 9 milijardi kuna, tvrdi Ivan Šuker (HDZ), koji povećanje poreznih prihoda pripisuje povećanju gospodarskih aktivnosti.
"Onaj tko predlaže smanjenje poreza naprosto mora stvoriti uvjete da se povećaju prihodi, a da se ne poveća porezna presija. Porezna presija se povećava jedino ako vi dižete stopu poreza, a ako se na drugačiji način pune porezni prihodi, oni su posljedica povećanih gospodarskih aktivnosti", pojasnio je.
Jedino je bitno kod porezne reforme da ju građani osjete u svojim džepovima, naglasio je Stjepan Čuraj (HNS).