PORAZNI rezultati hrvatskih učenika na PISA testiranju posljedica su politiziranja reforme obrazovanja, dugogodišnjeg ignoriranja stručnjaka i politike vođene isključivo jeftinim, uskogrudnim interesima, bez dugoročnih ciljeva i stvarne namjere da se dramatično loša situacija u hrvatskom obrazovanju promijeni i da se učenicima pruži funkcionalno znanje i prilika za bolju budućnost, kaže Ivica Puljak.
Tim je riječima član predsjedništva stranke Pametno, znanstvenik Ivica Puljak, komentirao ispodprosječne rezultate hrvatskih učenika u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanja PISA za 2018. godinu, na kojem su, podsjetimo, u čitalačkoj pismenosti završili na 29., u matematičkoj na 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.
"Zbog ovoga bih proglasio dan žalosti"
"Zbog ovoga bih proglasio dan žalosti, sazvao specijalnu sjednicu parlamenta, zatvorio sve ministre u klauzuru i izašao s hitnim planom da ovo preokrenemo u sljedeće tri godine. Stoljeće u kojem živimo je stoljeće ne samo znanja nego i znanosti. Budućnost svih nas, a naročito naše djece i unuka, ovisi o tome koliko će znati i voljeti znanost. Ovi rezultati, a naročito trend smanjivanja prirodoslovne pismenosti su prava nacionalna katastrofa", kazao je Puljak, podsjećajući da se Pametno od samog osnutka stranke bori za reforme obrazovanja, pravosuđa i javne uprave.
"Obrazovanje bi trebalo biti apsolutni prioritet svakog modernog društva, a ovi rezultati su nedopustivi. Kao takvi najbolji su pokazatelj da obrazovanje onima koji vode ovu državu ne samo da nije prioritet već se ponašaju kao da im je u interesu da vlastitoj djeci uskratimo priliku za bolju budućnost. Dok raspravljamo o ustašama i partizanima, odgajamo generacije mladih bez funkcionalnog znanja, uskraćujući im priliku da u budućnosti u potpunosti ispune svoje potencijale i budu konkurentni. To može biti u interesu samo onima čiji je cilj uporno vući unatrag ovo društvo razoreno korupcijom i klijentelizmom, kako bi za svoje interese iz njega izvukli i ono malo što je još preostalo", rekao je Puljak.
Kako je zaključio, neophodno je okrenuti se budućnosti, vratiti se Cjelovitoj kurikularnoj reformi na način na koji je ona u početku bila postavljena i osigurati da se politika ne miješa u struku, već da definira proces, poveća ulaganja u obrazovanje i izgradi širi društveni okvir u kojem će biti moguće prave promjene.