ZNANSTVENICI vjeruju da su pronašli dosad najstarije životinjske tragove u fosilnim zapisima – drevne tragove otisnute u zemlji prije otprilike 550 milijuna godina, piše Peter Dockrill za Science Alert.
"Drevni su tragovi, sačuvani u blizini jama, otkriveni u geološkoj formaciji Dengying, bogatom fosilnom rezervatu na jugu Kine. To je prvi dokaz kojim se potvrđuje postojanje drevne grupe bilateralnih životinja koja je prethodila čak i kambrijskoj eksploziji.
Ta se eksplozija zbila prije otprilike 541 milijun godina te je uzrokovala brz nastanak raznih vrsta životinja u razdoblju od otprilike 25 milijuna godina."
Od jednostaničnih organizama do životinja koje hodaju
"Prethodno su život na Zemlji činili jednostavniji, jednostanični organizmi, no kambrijsko razdoblje dovelo je do razvoja kompleksnih životinjskih bića kakva poznajemo danas, uključujući i bilateralne životinje.
Također je dovelo do nastanka njihovih glava, repova, trbuha, leđa i ostalih dijelova tijela, ali i nečeg osobito korisnog – nogu, što im je, kako tvrdi geobiolog Shuhai Xiao sa Sveučilišta Virginia Tech, omogućilo kretanje, izgradnju staništa, borbu, prehranu te im olakšalo parenje.
Shuhai Xiao također smatra da je iznimno važno znati kada su se pojavili prvi ekstremiteti i kod kojih su se životinja oni točno razvili jer nam taj podatak može objasniti kada i kako su životinje počele utjecati na oblikovanje života na Zemlji.
Iako su postojale pretpostavke da su upravo bilateralnim životinjama prvima izrasle noge, dosad u fosilnim zapisima nije bilo dokaza kojima bi se ta tvrdnja mogla potvrditi, stoga tragovi iz Dengying formacije predstavljaju velik korak ka daljnjem razumijevanju evolucijske povijesti."
Kako su hodale prve životinje?
Znanstvenici su došli do spoznaje da prahistorijske životinje nisu hodale kao danas, već su imale više komada sparenih nogu, poput pauka ili stonoga, no također napominju kako je nemoguće otkriti pouzdane detalje o tome kako su izgledale.
"Ne znamo točno koje su životinje ostavile te tragove, ali vjerujemo da su bile bilateralno simetrične jer su imale sparene ekstremitete", objašnjava Xiao. "Osim u slučaju da životinja ugine i bude sačuvana odmah pored svojih tragova, gotovo je nemoguće sa sigurnošću tvrditi tko je točno ostavio te tragove."
Ipak, zbog male udaljenosti između otkrivenih tragova i fosiliziranih jama u blizini, znanstvenici pretpostavljaju da su tadašnje životinje imale iznimno kompleksno ponašanje te da su periodično kopale po sedimentima tražeći kisik i hranu.
Više od toga je nažalost teško pretpostaviti, no ono što sa sigurnošću znamo jest da su ta mala bića šetala u doba dok je svijet još bio mlad, a to je trenutno poprilično važna vijest", zaključuje Peter Dockrill za Science Alert.