UKRAJINA je znala da Rusija planira ljetnu ofenzivu, ali ne i gdje će započeti. To je postalo jasno 10. svibnja, kada su ruske snage prodrle u pogranično područje sjeverno od drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva.

Nakon toga ruska vojska zauzela je brojna sela nedaleko od granice i pokušava se probiti naprijed dok slabije naoružane ukrajinske snage pokušavaju stabilizirati oslabljenu liniju bojišnice, piše BBC.

Loše stanje ukrajinske obrane možda je potaklo Ruse da budu još ambiciozniji 

Ulaskom u grad Vovčansk, koji se nalazi samo pet kilometara unutar Ukrajine, te zauzimanjem velikih područja ukrajinskog teritorija u Harkivskoj regiji, ruske snage možda pokušavaju stvoriti tampon-zonu kako bi se obranile od prekograničnih napada Ukrajine. Vidjevši relativno loše stanje ukrajinske obrane, sada možda imaju i daleko ambicioznije planove.

Ruski predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme govori o uspostavi "sanitarne zone" koja bi štitila južnu regiju Belgoroda od napada dronovima ili projektilima. Belgorod se također pokazao ranjivim na prekogranične upade dviju ruskih paravojnih postrojbi sa sjedištem u Ukrajini.

Rusija možda planira novi prekogranični prodor prema sjevernom gradu Sumiju. Šef ukrajinske vojno-obavještajne službe Kirilo Budanov vjeruje da je tamo stacionirana "mala skupina ruskih snaga", spremna za djelovanje.

Slijedi dublji prodor u Ukrajinu?

Sergej Šojgu, novi šef ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je samo da vojska napreduje u svim smjerovima. To bi moglo uključivati dublji prodor u Ukrajinu, bilo da se Kijev prisili na slabljenje najžešće crte bojišnice u istočnom Donbasu ili da zauzme još veći teritorij.

Istraživački centar Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u SAD-u vjeruje da je glavni cilj stvaranje tampon-zone, kao i ruski vojni analitičar Anatolij Matvijčuk.

Ali ruske snage također napadaju prema selu Lipci, nekih 20 kilometara od sjevernog predgrađa Harkiva, i prema njegovim riječima, predgrađe Harkiva praktički se može vidjeti kroz dalekozor. Iznenadno zauzimanje drugog najvećeg grada Ukrajine moglo bi postati ruska ambicija.

S prijeratnim stanovništvom od 1.4 milijuna, Harkiv je iza Kijeva i Dnjipra po svojoj ekonomskoj važnosti za Ukrajinu. Preblizu je granice da bi imao dovoljnu protuzračnu obranu i stalno je bio pod smrtonosnim ruskim bombardiranjem balističkim i prilagođenim protuzračnim projektilima i klizećim bombama.

Pad Harkiva bio bi prekretnica u ratu, ali to se ipak ne čini vjerojatnim

Kad bi ga Rusija uspjela zauzeti, Matvijčuk kaže da bi to bila prekretnica u ratu i teško bi pogodilo industrijski potencijal Ukrajine.

To se ipak čini vrlo malo vjerojatnim. Ukrajinski i zapadni komentatori uvjereni su da Rusija nema resurse za to. Ako je bilo potrebno 80.000 ruskih vojnika za zauzimanje razorenog istočnog grada Avdijivke u veljači, mnogo veći grad poput Harkiva zahtijevao bi resurse koje Rusija nema.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je tijekom posjeta Harkivu da je situacija u regiji "općenito pod kontrolom", iako je na tom području i dalje izuzetno teško.

"Žele ga opkoliti"

"Strateška namjera ruskih trupa je opkoljavanje Harkiva kao regionalnog središta", kaže Oleksandr Musijenko, voditelj Centra za vojne i političke studije u Kijevu. Na taj način, ne samo da bi stvorili tampon-zonu od 10 do 15 km u dubinu, kaže Musijenko, nego bi se otvorila mogućnost kasnijeg napada na Harkiv.

Ukrajinski vojni bloger Jurij Butusov kaže da je bilo previše pogrešaka u obrani granice i sada kada su ruske snage vidjele koliko je slabo postavljena obrana, mogle bi pokušati postaviti i tampon-zonu i mostobran, kako bi krenule dublje u ukrajinski teritorij.

Već mjesecima ruske snage postižu tek manje uspjehe uz veliku ljudsku cijenu, posebno u istočnoj Donjeckoj regiji.

Prodor prema strateški važnom Časiv Jaru

Jack Watling iz Royal United Services Institutea vjeruje da je glavni cilj ljetne ofenzive proširenje ruskog prodora u Donbasu, s ciljem presijecanja ukrajinskih opskrbnih linija i zatim omogućavanja napredovanja na sjever i na jug.

Tri mjeseca nakon zauzimanja Avdijivke ruska vojska krenula je na druge ciljeve sjeverozapadnije u Donjeckoj regiji, uključujući strateški važan grad Časiv Jar na uzvisini.

Rob Lee iz Instituta za istraživanje vanjske politike kaže da su ukrajinske trupe koje su bile stacionirane u Časiv Jaru vjerojatno prebačene u Harkiv. Gubitak Časiv Jara učinio bi ukrajinske gradove u Donbasu još ranjivijima na ruski napad.

Pritisak na svim bojišnicama

Prisiljavanjem Ukrajine da angažira kopnene snage, protuzračnu obranu i topništvo u obrani svog drugog najvećeg grada također bi se izvršio pritisak na crtu bojišnice južnije, u blizini rijeke Dnjipro, a zatim bi se ugrozio veliki jugoistočni grad Zaporižja.

Ruske snage već su zauzele jedno južno selo koje je Ukrajina oslobodila prošlog ljeta. Čak i ako Ukrajina još uvijek kontrolira to selo Robotine, jasno je da ruska ofenziva na sjeveru stavlja značajan pritisak na brojčano slabije ukrajinske snage na drugim dijelovima fronta.

U Kijevu vjeruju da ruske snage u Ukrajini sada broje više od pola milijuna vojnika. Zbog toga je ukrajinska vojska bila nadjačana, a Vladimir Putin sada troši 8.7% ukupne ruske gospodarske proizvodnje (BDP) na obranu i sigurnost.

Golema brojčana prednost Rusa

Ali pojačanja koja čekaju preko sjeverne granice broje samo 20.000 vojnika, a unatoč svim izvješćima o planovima Kremlja da mobilizira još 300.000 vojnika, nema dokaza za tako nešto. Pa ipak, Rusija i dalje ima veliku brojčanu prednost. Jedan viši ukrajinski general kaže da je omjer čak 10 prema jedan. Slična je prednost zabilježena u pogledu topničkih granata.

Ukrajina je nedavno potpisala zakon koji snižava dobnu granicu za mobilizaciju za dvije godine na 25 godina, a to bi moglo povećati brojnost njezine vojske za otprilike 100.000. Ali za tu će promjenu trebati vremena. Kao i za isporuku američkog oružja, koju je američki Kongres izglasao u travnju.

Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi, general Christopher Cavoli, kaže kako je uvjeren da ukrajinska vojska može održati liniju: "Rusi nemaju brojke potrebne za strateški proboj. I što je bitnije, oni nemaju vještina i sposobnost da to učine."

Rusi će sada učiti iz svojih grešaka

A Oleksandr Sirski, koji je u veljači imenovan za vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Ukrajine, smatra se arhitektom ukrajinskih uspjeha u rujnu 2022. godine, kada je vojska potisnula ruske postrojbe s više od 500 mjesta u regijama Donbasa i Harkiva. Jedno od mjesta koje su Ukrajinci tada oslobodili bio je Vovčansk.

Razlika je sada u tome što će ruski zapovjednici učiti iz svojih grešaka. "Živote stanovnika grada Harkiva i cijele regije pokušavamo učiniti sigurnijima", rekao je ovog tjedna ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Što je s pregovorima?

Dok ruski čelnik pokušava postići uspjehe na terenu, bilo je znakova da bi Kremlj mogao biti spreman vratiti se mirovnim pregovorima koji su prekinuti prije dvije godine.

"Otvoreni smo za dijalog o Ukrajini, ali takvi pregovori moraju uzeti u obzir interese svih zemalja uključenih u sukob, uključujući i našu", rekao je Vladimir Putin kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua.

Njegova izjava dolazi mjesec dana prije planiranog mirovnog sastanka u Švicarskoj. Rusija nije pozvana u Luzern 15. i 16. lipnja, ali Švicarci kažu da stiže više od 50 zemalja, uključujući Ukrajinu, a pokušavaju uključiti i ruskog saveznika Kinu.