Foto: FAH
KREDIT kojeg je HBOR krajem prosinca prošle godine odobrio Agrokorovim tvrtkama nije jedini novac te državne banke kojim se nekoliko mjeseci prije kraha pomagalo koncernu Ivice Todorića.
Kako piše N1, u Agrokoru je trenutno "zamrznuto" i oko 40 milijuna kuna koje je Agrokoru posudila tvrtka Nexus ulaganja, trgovačko društvo koje je osnovao Nexus fond (fond gospodarske suradnje) u kojem je jedan od ulagača i Republika Hrvatska, i to upravo preko HBOR-a.
Priča počinje u srpnju 2016. godine kada je Nexus fond, točnije njegov Povjerenički odbor u kojem sjedi i predstavnik HBOR-a, odlučio u tvrtku Zagreb-Montaža uložiti više od 50 milijuna kuna. Kako bi se provela ta odluka, Nexus fond je osnovao tvrtku Nexus ulaganje.
Međutim, umjesto u Zagreb-Montaži, većina novca je do kraja prošle godine završila kao pozajmica Agrokoru. U Agrokoru je tako u nekoliko mjeseci završilo 47 milijuna kuna, i to uz kamatu od 6 posto. Od trenutka posuđivanja pa do kraha Agrokora od navedenog je iznosa vraćeno sedam milijuna kuna.
U HBOR-u pak nisu ništa znali o tome da će novac umjesto u Zagreb-Montaži završiti u Agrokoru, i to zbog činjenice da Povjerenički odbor Fonda nikada o tome nije raspravljao, niti je mogao raspravljati - ulaganja nisu išla direktno iz Nexus fonda, nego iz novoosnovane tvrtke Nexus ulaganje. Da je u Agrokoru ostala pozajmica od oko 40 milijuna kuna, u HBOR-u su doznali tek u svibnju ove godine, kada je bilo jasno da pokretanjem postupka izvanredne uprave prestaje naplata dospjelih potraživanja.
Potraživanja prebačena na Zagreb-Montažu
U međuvremenu je Nexus ulaganje potraživanja od Agrokora prebacilo na tvrtku Zagreb-Montaža. U jednom trenutku Zagreb-Montaža odlučuje pokrenuti ovrhu nad Agrokorom te navodno uspijeva dobiti i rješenje na Općinskom sudu u Zagrebu, ali provođenje ovrhe zaustavlja se otvaranjem postupka izvanredne uprave nad Agrokorom, čime su zaustavljeni svi drugi sudski procesi, pa tako i ovrhe.
Sredstvo osiguranja naplate kredita bio je udio Agrokorove tvrtke Dalmarina u društvu Konsolidator. Spomenutu tvrtku Konsolidator osnovao je pak Nexus fond kako bi se provelo ulaganje u Dalekovod. Uz Agrokor, koji je vlasnik 80 posto tvrtke Dalmarina, vlasnički udio od 20 posto drži Zagreb-Montaža.
Dalmarina u Konsolidatoru drži udio nešto veći od 33 posto, a preostali udio u vlasništvu je Nexus fonda. Da se provela ovrha, Zagreb-Montaža, odnosno Nexus ulaganja, tako bi stekli udio u Dalekovodu koji je prema neslužbenim procjenama skoro dvostruko vredniji od pozajmice. No, to se neće dogoditi dok god traje postupak izvanredne uprave u Agrokoru. Umjesto da se od njih naplate, na kraju su pod "kišobranom" izvanredne uprave u Agrokoru završili i Dalmarina i Konsolidator.
Dalmarina zato što je Agrokor vlasnik 80-postotnog udjela u vlasničkoj strukturi, a Konsolidator zato što Agrokor preko Dalmarine i u tom društvu ima udio veći od 25 posto.
Osim Republike Hrvatske i HBOR-a, jedan od privatnih ulagača u Nexus fond - fond gospodarske suradnje od početka je i Todorićev Konzum.
S obzirom na to da ažuriranje tražbina prijavljenih izvanrednoj upravi u Agrokoru još nije gotovo, pitanje je hoće li se u skoroj budućnosti pojaviti slična priča o neraskidivoj isprepletenosti države, fondova gospodarske suradnje i Agrokora. Dodatno, N1 piše kako se ovim slučajem bavi i HANFA.
Oglušili se na novinarske upite
Index je u nekoliko navrata pokušao doći do odgovora od Nexusa, no oni su se oglušili na naše upite. Tako je Indexovo pitanje o tome je li Nexus, odnosno neki od njihovih fondova, vjerovnik Agrokora, ostalo bez odgovora.
Iz Nexusa nisu odgovorili ni na pitanja o tome je li točna informacija da je Nexus financirao Agrokor ili neku od njegovih tvrtki, vrši li HANFA trenutno nadzor nad radom Nexusa, je li za odobrenje financijskog aranžmana prema Agrokoru bilo potrebno odobrenje Nadzornog odbora Nexusa te očekuju li da će uspjeti naplatiti svoja potraživanja prema Agrokoru.
Iz Agrokora su nam pak poručili kako je "postupak ispitivanja i utvrđivanja svih prijavljenih tražbina u tijeku te će po završetku tog procesa svi relevantni podaci i o utvrđenim i o osporenim tražbinama vjerovnika biti objavljeni na oglasnoj ploči suda i time biti dostupni javnosti". Dodali su kako "do tog trenutka navedene podatke ne mogu komentirati".
Ni od Hanfe nismo uspjeli dobiti konkretne informacije o cijelom slučaju.
"Hanfa kontinuirano nadzire poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima te ovisno o rezultatima provedenog nadzora i sukladno svojim zakonskim ovlastima poduzima odgovarajuće nadzorne mjere i/ili podnosi prijave nadležnim tijelima.
Međutim, napominjemo da HANFA ne daje obavijesti o tijeku postupaka koje provodi niti o imenima subjekata nad kojima provodi neposredni nadzor, već u slučaju poduzimanja nadzornih mjera izvješćuje javnost uzimajući u obzir odredbe članka 8. stavka 3. i 4. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
Što se tiče hipotetskog pitanja o gubitku odobrenja dozvole za rad nekog društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, slučajevi kada je ta mjera na raspolaganju Hanfi definirani su člankom 296. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (tekst zakona je dostupan na internetskoj stranici Hanfe). Prisilni prijenos poslovanja AIF-a također je reguliran navedenim zakonom (članci 82-84)", poručili su za Index iz HANFA-e.