NA AZIJSKIM burzama na početku tjedna oprezno se trguje, a većina najvažnijih indeksa je u minusu, nakon što je najnoviji krug carina na robu kojom se trguje između SAD-a i Kine stupio na snagu tijekom vikenda, a investitori analiziraju i bolji od očekivanja indeks industrijske aktivnosti u Kini.
MSCI indeks azijskih dionica bez japanskih oko 8 sati bio je u minusu 0,24 posto. Istodobno, tokijski Nikkei skliznuo je 0,3 posto, hongkonški Hang Seng 0,47 posto, a australski S&P A/SX za 0,46 posto. Indeks šangajske burze, međutim, skočio je 1,28 posto.
Zahvaljuje se to ponajprije indeksu industrijske aktivnosti Kine Caixin/Markita, koji je u kolovozu neočekivano porastao na 50,4 bodova. To je u suprotnosti sa službenim podatkom kineske vlade, objavljenim tijekom vikenda o padu industrijske aktivnosti u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu četvrti mjesec zaredom.
Više američke carine na 112 milijardi dolara kineske robe stupile su na snagu u nedjelju, a i Peking je započeo s uvođenjem uzvratnih carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara.
"Ne očekujem neki veliki uspjeh od pregovora"
Američki predsjednik Donald Trump kazao je u nedjelju da su trgovinski pregovori s Kinom planirani za rujan.
"Gotovo je nemoguće zamisliti da će Peking i Washington u rujnu riješiti sukob u jednom velikom prasku. Zaista ne očekujem neki veliki uspjeh. Mislim da je najbolje čemu se tržište može nadati da se stvari ne pogoršaju", kaže Richard Harris, izvršni direktor u Port Shelter Investment Managementu.
Obujam trgovanja na azijskim burzama je skroman, uoči današnjeg nacionalnog praznika u SAD-u. Mnogi ulagači, naime, za vrijeme dok su odsutni s tržišta oslanjaju se na algoritamsku trgovinu.
Na valutnim tržištima dolarov indeks, koji mjeri tečaj dolara prema košarici šest najznačajnijih valuta, blago je porastao u odnosu na petak, s 97,8 na 98,817 bodova.
Cijene nafte, pak, različito su s kretale. Na londonskoj burzi barel Brenta pojeftinio je 0,35 posto, na 59,04 dolara, a na američkom je stagnirao na 55,11 dolara.