ARMENIJA i Azerbajdžan međusobno se optužuju za nova pogranična granatiranja uoči pregovora u Washingtonu, kojima se želi okončati sukob u kojem su zadnjih mjeseci poginule stotine ljudi. Ministri vanjskih poslova dviju zemalja trebali bi u ponedjeljak u SAD-u započeti pregovore pod pokroviteljstvom američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena.

Prije tjedan dana armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev na summitu u Rusiji s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom obećali su da "neće koristiti silu". No u noći na ponedjeljak "postrojbe azerbajdžanskih oružanih snaga otvorile su vatru... na armenske položaje u istočnom sektoru granice", priopćilo je armensko ministarstvo obrane dodajući da "nije bilo žrtava".

Sukob je povezan s teritorijalnim sporovima

Azerbajdžansko ministarstvo obrane optužilo je, pak, armenske snage da su otvorile vatru "iz lakog oružja različitog kalibra" na njihove položaje, pri čemu također nije bilo žrtava. Na granici dviju zemalja redovito izbijaju sukobi. U rujnu je poginulo 286 ljudi na obje strane pa su porasle bojazni od novog rata, poput onog 2020. kada je poginulo više od 6500 ljudi. 

Sukob je povezan s teritorijalnim sporovima, odnosno Nagorno-Karabahom, planinskom regijom naseljenom većinom Armencima koja se odcijepila od Azerbajdžana početkom 1990-ih. U prvom ratu poginulo je više od 30.000 ljudi.

Od 2020. vode se teški mirovni pregovori s nekoliko paralelnih inicijativa. EU je više puta okupila Pašinjana i Alijeva u Bruxellesu, a SAD je u rujnu organizirao sastanak ministara vanjskih poslova dviju zemalja. Rusija, koja Kavkaz smatra svojom interesnom sferom, na to ne gleda blagonaklono optuživši Zapad da joj želi ondje konkurirati dok je zaokupljena ratom u Ukrajini.