NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi pali drugi dan zaredom jer je nakon novih gospodarskih pokazatelja dodatno splasnula nada ulagača da će američka središnja banka već u ožujku početi smanjivati kamatne stope.

Dow Jones oslabio je 0.25 posto, na 37.266 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0.56 posto, na 4739 bodova, a Nasdaq indeks 0.59 posto, na 14.855 bodova. Ulagače je jučer pokolebao podatak da je u SAD-u u prosincu potrošnja porasla 0.6 posto na mjesečnoj razini, više nego što se očekivalo.

To je pozitivan podatak jer pokazuje da osobna potrošnja, najveći pokretač bruto domaćeg proizvoda (BDP), stabilno raste, no ulagače je pokolebao u vezi smanjenja kamatnih stopa. Naime, rast potrošnje ukazuje na to da rastu plaće i potražnja, a to bi moglo podržati i rast potrošačkih cijena.

Pad i na europskim burzama

A to, pak, znači da bi se inflacija mogla zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo, pa Fed nema razloga žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Krajem prošle godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali da će Fed ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od sjednice u ožujku.

No, te su nade u međuvremenu splasnule zbog stabilnog rasta gospodarstva i poruka čelnika središnje banke da nema potrebe žuriti sa smanjenjem kamata. Još prije desetak dana procjenjivalo se da postoji gotovo 80 posto izgleda da će Fed u ožujku smanjiti kamate, a sada su ti izgledi pali na samo 55 posto.

Zbog toga su ponovno porasli prinosi na obveznice, što je loše utjecalo na dionice onih kompanija koje su vrlo osjetljive na pomake u prinosima. Zbog toga je S&P 500 indeks nekretninskog sektora pao 1.9 posto, a pod pritiskom su se našle i dionice niza tehnoloških divova.

Cijene Amazona, Nvidije, Alphabeta i Tesle skliznule su između 0.5 i 2 posto. I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1.48 posto, na 7446 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0.84 posto, na 16.431 bod, a pariški CAC 1.07 posto, na 7318 bodova.