Sjedinjene Države nikad nisu bile bliže oružanom sukobu s Venezuelom. Uz obalu te zemlje raspoređena je potpuno opremljena američka flota ratnih brodova, a za predsjednika Nicolás Maduro raspisana je nagrada od 50 milijuna dolara, piše američki portal Axios.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je slanje sedam ratnih brodova s 4500 ljudi, među kojima su tri razarača naoružana krstarećim raketama i barem jedna podmornica. Službeno, cilj je borba protiv trgovine drogom.
No Bijela kuća ostavlja prostor za širu interpretaciju. Glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je da SAD Madura smatra "bjeguncem i šefom narko-kartela", a ne legitimnim predsjednikom Venezuele.
Jedan visoki američki dužnosnik izjavio je da je misija "105 posto vezana za narko-terorizam, ali ako Maduro padne, nitko neće plakati". Drugi je podsjetio na američku operaciju iz 1989., kada je vojska svrgnula panamskog diktatora Manuela Noriegu: "Ovo bismo u budućnosti mogli zvati operacija Noriega 2."
Posebno je neobično da je u operaciju uključeno 2200 marinaca – postrojbe zadužene za desantne akcije, a ne za borbu protiv trgovine narkoticima. "Predsjednik je tražio više opcija. Na kraju, ovo je njegova odluka. Ali Maduro bi se trebao tresti od straha", rekao je jedan dužnosnik.
Treći Trumpov savjetnik dao je drastičnu usporedbu: "Ostaviti Madura na vlasti je kao da Jeffreyja Epsteina postavite da vodi vrtić."
Maduro je odgovorio da SAD priprema "vojni teroristički napad" i pozvao građane da se pridruže miliciji.
Njegov saveznik, kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, odbacio je postojanje kartela kojeg Washington koristi kao izgovor te rasporedio dodatne vojnike uz granicu s Venezuelom.
U isto vrijeme, ruski mediji tvrde da SAD želi kontrolirati venezuelansku naftu – najveće potvrđene rezerve na svijetu.
Trumpovu današnju politiku prema Venezueli uvelike oblikuje ministar vanjskih poslova Marco Rubio, utjecajni političar kubansko-američke zajednice u Miamiju. Njegov je stav da režim u Caracasu opstaje zahvaljujući kubanskoj obavještajnoj podršci, dok Caracas financira Havanu jeftinom naftom.
"Latinska Amerika godinama je bila u drugom planu američke politike. Ovo je prva faza čišćenja hemisfere", rekao je Arthur Estopinan, bivši suradnik Rubiove političke mentorice Ileane Ros-Lehtinen.
Dužnosnici ne isključuju invaziju, iako mnogi vjeruju da je malo vjerojatna. Vjerojatnije su, kažu, agresivne akcije presretanja i potapanja brodova osumnjičenih za krijumčarenje. Kao opcija se spominju i zračni udari na džunglu gdje se proizvodi kokain ili na rusku tvornicu streljiva u Venezueli.
Pojedini krugovi u Washingtonu vjeruju da bi Maduro mogao biti meta i udara dronom, budući da ga SAD službeno tretira kao terorista. No drugi izvori to umanjuju.
"Pretpostavka je da Maduro nema stvarnih lojalista oko sebe, osim onih koje može kupiti. Možda će otići, možda ga neće pustiti Kubanci, a možda će otići u mrtvačkoj vreći", rekao je jedan Trumpov savjetnik.