Index je danas među prvima pisao o mučnim detaljima slučaja iz Rijeke - odluci suda prema kojoj napadači na studenta Mateja M. na riječkom kampusu neće biti osuđeni. Naime, sud je protiv njih obustavio postupak. Četvorica maloljetnika su 2017. pretukla i opljačkala studenta.
Njegova majka tvrdi da do prošle godine, kada je sud donio odluku o obustavi postupka, nije održano niti jedno ročište.
Matej je bio perspektivni student druge godine fizike, a nakon napada ostale su mu teške posljedice. Osim što su ga ozlijedili, napadači su mu ukrali sve vrijedne stvari iz džepova. Okomili su se na njega jer im navodno nije želio dati cigaretu.
Njegova majka opisuje da ga je nepravda ubijala, a čudi ju što postupak nije dovršen budući da je jedan od napadača priznao krivnju. Matej je prije tri mjeseca, točnije 3. lipnja, nestao iz svog doma kod Virovitice i od tada traje potraga za njim.
Obustavljajući postupak, Općinski sud u Rijeci pozvao se na članak 32. stavak 1. Zakona o sudovima za mladež koji, kako tvrdi sud, kaže da se punoljetnoj osobi s navršenih 21 godinu ne može suditi za kazneno djelo koje je počinila kao mlađi maloljetnik. Doduše, stavak 2. navodi da se suđenje ipak može nastaviti ako je u pitanju optužba za kazneno djelo za koje je propisana kazna duža od pet godina zatvora.
No, u ovom slučaju napadači na Mateja M. bili su optuženi za nanošenje teških ozljeda, za što je propisano do pet godina zatvora, te nepružanje pomoći, koje se kažnjava s maksimalno tri godine zatvora.
Pitali smo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije planiraju li možda izmijeniti ovu zakonsku odredbu kako se maloljetni nasilnici ne bi zbog sporosti pravosuđa izvlačili bez kazni. No odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Odgovorilo nam nije ni Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci koje je vodilo ovaj postupak.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla nam je pak kako njezin ured već niz godina upozorava na zabrinjavajuću dugotrajnost kaznenih postupaka.
"Imamo pri tome u vidu da se tim dugotrajnim kaznenim postupcima najveća šteta čini upravo djeci, neovisno o tome jesu li ona počinitelji ili žrtve kaznenog djela. Postupak prema maloljetniku treba imati odgojni karakter. Prema Zakonu o sudovima za mladež, svrha odgojnih mjera koje se izriču maloljetnicima je da se pružanjem zaštite, brige, nadzora i pomoći te osiguranjem opće i stručne naobrazbe maloljetnog počinitelja kaznenog djela utječe na odgoj, razvijanje cjelokupne ličnosti i jačanje osobne odgovornosti, kako bi se priječilo da ponovno počini kazneno djelo", ističe pravobraniteljica.
No, to nije sve.
"Nažalost, većina formalno specijaliziranih i posebno imenovanih sudaca i državnih odvjetnika za mladež radi i na predmetima općeg kriminaliteta, zbog čega djeca i maloljetnici nisu u fokusu. Isto tako, pojedini suci i odvjetnici nisu ni dodatno educirani za rad s djecom i maloljetnicima. Unatoč osiguranim zakonskim pretpostavkama, standardi u maloljetničkom sudovanju nisu dosegnuti, zbog čega se pojedina prava maloljetnika u pravosuđu otežano ostvaruju, posebice načelo žurnosti sudskog postupanja", ukazala je.
Na pitanje Indexa bi li u takvoj situaciji trebalo izmijeniti članak 32. Zakona o sudovima za mladež, pravobraniteljica je uzvratila da je to u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.