KAKO napraviti političku emisiju kad u gostima imate političara? Tako nešto je skoro pa nemoguće. Bar bi se tako moglo zaključiti nakon današnjeg "Nedjeljom u 2" Aleksandra Stankovića u kojem je gostovala Đurđa Adlešić.
Stanković je s Adlešićkom prvo nevjerojatnih pola sata razgovarao o njenom tumoru na mozgu, od kojeg se nedavno oporavila, nakon operacije i višemjesečne pauze. Iako je i sam na početku rekao da se neće pretjerano zadržavati na tome, ovo kao da je tema koja daje i daje. Pola sata besmislenih pitanja, priloga s analizama oko toga je li Đurđa Adlešić pretjerala s marketinškim iskorištavanjem svoje bolesti, pa novih besmilenih pitanja i onda, kad se činilo da će se bar malo razgovarati o politici, ide prvo "ozbiljno pitanje".
A ono je - Sanaderovi satovi. Pa Adlešićka ponavlja ublaženu verziju izjava Ratka Mačeka o bundama, umjetninama, nakitu i sličnim pokretninama koje nisu točno navedene u formularu koji političari ispunjavaju.
Nakon toga malo o predizbornoj godini. Pa možemo slušati Đurđu Adlešić kako govori da će ovo biti godina prljavih kampanja, u kojoj će se izvlačiti prljavo rublje političara, i spočitavati im se nepotizam, korupcija, uzimanje mita, neprijavljeni prihodi...
Nakon toga je Stanković (a emisija je trajala već skoro 40 minuta) postavio prvo politički neugodno pitanje po Adlešićku, ono o njenom mužu i njegovom mjestu u "Croatia - tehnički pregledi". Adlešićka je ovdje ponovila isto što je rekla i za Index, naime, da je njen muž posao u toj tvrtki dobio na natječaju, za kojeg se jedini prijavio, da Hrvoje Vojković, bivši član HSLS-a, nije igrao nikakvu ulogu u tome što je njen muž dobio mjesto u Upravi te tvrtke, i da nije stigla ažurirati svoju imovinsku karticu i upisati sadašnju plaću svog muža.
Nakon toga nekoliko minuta razgovora o novoj odluci Vlade da se dvorane za rukometno prvenstvo grade bez natječaja, s malo navlačenja i propitkvanja. I tu sad počinju problemi, budući da je prošlo tek nekih 45 minuta emisije i treba popuniti preostalih 15, a Stanković očigledno ne zna što više pitati.
Teško je odlučiti koje je pitanje besmislenije – misli li Đurđa Adlešić da su ateisti zaista sluge paklene tmine, kako kaže papa, ili ono o tome gdje je bila ´91. Nevjerojatno nešto, u političkoj emisiji 2007. u Hrvatskoj, u predizbornoj godini, pitati jednu političarku gdje je bila ´91., a ne raspraviti, niti ijednom riječju spomenuti, trenutnu kontroverzu oko HSLS-a. Naime, HSLS je trenutno upleten u kontroverzu oko kupovanja makarskog gradonačelnika. Stvar je procurila u javnost nakon što je SDO-ovac Marin Jurjević javnosti dostavio e-mail u kojem potpredsjednik HSLS-a Stanko Zrilić u svibnju ove godine Jurjeviću nudi niz protuusluga za pristupanje HSLS-u. HSLS-ovci tvrde da je e-mail falsifikat, ali stvar je prilično vruća. Stanković o ovome nije rekao niti riječ. Nije ni Adlešićka.
Tokom cijele emisije vidjelo se da Stanković samo čeka da prođe onih 60 minuta potrebnih da se završi "Nedjeljom u 2". Na trenutke je jednostavno šutio i čekao da Adlešićka sama nastavi pričati o temi za koju je ona i sama mislila da je gotova. Svakom od nas se dogodi da na posao dođemo nepripremljeni, pa da moramo blefirati. Ali, kad dobijate prilično visok honorar na državnoj televiziji (dakle, kad vas plaćaju porezni obveznici), onda je nedopustivo da političku emisiju vodite kao da se radi o dnevnom magazinu o životu poznatih ljudi.
Dakle, jedan veliki minus za inače vrlo solidnog Stankovića. Nadajmo se da se ovo neće ponoviti.
J.D.