Djevojčica rođena kao Angela Dorothea Kasner ostala je poznata kao prva njemačka kancelarka i najmoćnija žena Europe dugi niz godina. Rođena je u Hamburgu 1954. te se tijekom života bavila kemijom i politikom. Suočavala se s izazovima svjetske gospodarske krize i migracijske krize. Kancelarka je bila punih šesnaest godina, od 2005. do 2021.
Njena obitelj preselila se u Istočnu Njemačku kada je bila mlada. Završila je školu te upisala studij kemije, a kasnije na istom sveučilištu i doktorirala. Tijekom školovanja bila je izvrsna u matematici, kemiji, ali i ruskom jeziku, kojim vrlo dobro barata.
Paralelno se uključila u politiku te je izabrana kao zastupnica demokršćanske stranke u Bundestagu na prvim izborima ujedinjene Njemačke 1990. godine. Svoj politički imidž počela je graditi tek par godina kasnije, kada je preuzela poziciju ministrice okoliša te postala poznatija široj javnosti. Poznata je bila po činjenici da je uživala veliko povjerenje njemačkog kancelara Helmuta Kohla.
Zaustavila nuklearke
Godine 1998. njena stranka gubi u korist SPD-a, a ona uskoro postaje vođa CDU-a. Bila je to vrlo neobična i riskantna odluka jer Merkel nikako nije predstavljala tipičnu njemačku desnicu. CDU je uživao veliku potporu katoličkog juga te je općenito bio smatran pravom njemačkom desnicom, a uzde stranke tada je preuzela nekakva centristička protestantica, k tome i žena.
Od 2005. preuzima poziciju njemačke kancelarke. Njena popularnost proizlazila je iz činjenice da je znala zadovoljiti i desno i lijevo biračko tijelo, što je rezultiralo najboljom pobjedom njene stranke u 2013. godini. Zaustavila je proizvodnju nuklearnih elektrana, sprovela reformu zdravstva, a na vanjskopolitičkom planu pokazala je da Europska unija donosi boljitak zemljama članicama te povećala izdavanja EU fondova. Za vrijeme njenog mandata Hrvatska je ušla u EU.
Posebno se iskazala u nošenju s gospodarskom krizom 2008. te migracijskom krizom 2016. godine. Tada je izjavila kako otvara njemačke granice te pozvala ostale zemlje članice da naprave isto. Često su je nakon toga zvali "vođom slobodnog svijeta". Njene odluke po pitanju migrantske krize smanjile su podršku zdesna, no i dalje je ostala najpopularnija političarka i osvojila nove izbore.
Politiku napušta krajem 2021. te odlazi u mirovinu.