U znak odmazde za hrvatsku vojnu operaciju "Bljesak", koja je 1. svibnja 1995. u manje od 32 sata oslobodila zapadnu Slavoniju, pobunjeni Srbi su po zapovijedi vođe tzv. Republike Srpske Krajine Milana Martića raketirali glavni grad Hrvatske.
Napadi su izvedeni 2. i 3. svibnja 1995., nešto iza 10 sati ujutro, točno u vrijeme kada su gradske ulice bile pune ljudi, a djeca bila u školama.
Srpske snage su ispalile rakete iz sustava "Orkan", modificiranih za ispaljivanje kasetnih bombi ("zvončića") koje su zabranjene međunarodnim konvencijama zbog neselektivnog djelovanja i velikog rizika za civile.
Prvog dana pogođeni su centar grada, područje oko Doma sportova, Klaićeva ulica, Trg bana Jelačića i sjedište Hrvatskog radija i televizije. Sutradan su rakete pale u blizini Glavnog kolodvora, Importanne centra, Botaničkog vrta i Autobusnog kolodvora.
U dva dana poginulo je sedam civila, dok ih je više od 200 ranjeno. Među žrtvama bilo je i dvoje djece. Mnogima su životi zauvijek promijenjeni, ljudi su zadobili teške ozljede, fizičke i psihičke traume. Posebno potresna bila je situacija u Klaićevoj bolnici, dječjoj bolnici koja je pretrpjela oštećenja upravo dok su se ondje liječili najmlađi pacijenti.
UPOZORAVAMO DA SU SCENE IZ SLJEDEĆEG VIDEA UZNEMIRUJUĆE!
Zagrebački vatrogasci, liječnici, policajci i građani pokazali su nevjerojatnu hrabrost u kaosu koji je nastao, mnogi su priskočili u pomoć ranjenima, evakuirali djecu i pomagali da se grad koliko-toliko stabilizira.
Raketiranje Zagreba poseban je ratni zločin jer nije bilo nikakvih vojnih ciljeva, a napad je bio isključivo usmjeren na civilno stanovništvo s ciljem širenja straha i osvete.
Za raketiranje Zagreba kasnije je odgovarao Milan Martić pred Haškim sudom. Osuđen je na 35 godina zatvora, a presuda je navela da je osobno izdao zapovijed za napad s punom sviješću da će mete biti civilni ciljevi.
U Zagrebu se svake godine 2. svibnja održava komemoracija za žrtve napada. Ispred Doma sportova, jednog od glavnih mjesta udara, postavljena je spomen-ploča koja podsjeća na civilne žrtve.