POLITIČKA platforma Možemo reagirala je na akciju koju su u subotu pokrenuli Uskok i policija. Na meti istražitelja našli su se direktor u Ini Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić, s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorov otac Dane te predsjednica Uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.
Šteta za Inu prelazi milijardu kuna, protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za preko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna.
"Svaka velika pljačka ima isti potpis"
"Svaka velika pljačka u Hrvatskoj ima isti potpis. Ipak, nema više nikakve koristi od skandaliziranja nad još jednom aferom i još jednom pljačkom milijarde kuna koja je vezana za HDZ i njihov model upravljanja. Politički komentari, osude i snebivanja neće doprinijeti fundamentalnoj promjeni modela upravljanja ovom zemljom niti ozbiljnom zaokretu koji nam je potreban u energetskoj politici zemlje", pišu iz Možemo.
Tvrde i da je jasno da takvih promjena ni zaokreta neće biti s ovom strankom na vlasti.
"Nadamo se kako će istraga USKOK-a obuhvatiti i sve koji su po svojoj funkciji bili zaduženi za nadzor i regulaciju tržišta, kao i imenovanja u Ini: od članova Vlade do drugih državnih dužnosnika, ali i širu istragu unutar Ine jer nam je teško povjerovati da je moguće da uprava kompanije koja se sastoji od predstavnika dvaju vlasnika i to vlasnika koji jedan prema drugom iskazuju nepovjerenje, nije ni na kojoj razini kontrole primijetila takvu vrstu transakcija", navodi se u priopćenju.
"Trebamo potpunu promjenu upravljanja energetskim sektorom"
Navode i da, ako želimo energetsku neovisnost zemlje, moramo krenuti u smjeru energetske samoodrživosti kućanstava.
"Nije rat u Ukrajini jedini uzrok energetske krize, više nikad nećemo imati ranije niske razine cijena, a ova pljačka je dodatni signal da moramo prestati tretirati energetiku kao business as usual. Za godinu dana moglo bi već biti prekasno. Ono što mi kao stranka i saborski klub tvrdimo jest da osim smjene vlasti trebamo i potpunu promjenu načina upravljanja energetskim sektorom", piše u priopćenju.
Naveli su i svoje zahtjeve oko energetike. Prvi je da se održi izvanredna sjednica sabora na temu upravljanja energetskim sektorom i energetskom krizom.
Traže i da vlada odmah proglasi energetsku krizu i izvanredno stanje te prezentira stanje opskrbljenosti plinom, količine proizvedene električne energije, rizike u nabavci plina i nafte, kao i projekcije nabavnih cijena tih energenata.
Možemo traži i da se prezentira rješenja za pomoć javnim ustanovama u nabavci i smanjivanju troškova kupovine energenata, kao i predstavljanje mjera za pomoć gospodarstvu, posebno mikro, malim i srednjim poduzećima kako bi se spriječio njihov nestanak zbog golemih cijena energenata, posebno struje.
"Tržišna orijentacija sektora pokazala se promašenom"
Traže i "aktiviranje svih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i svih kapaciteta HBOR-a za hitno lansiranje shema financiranja nabave toplinskih pumpi, solara i ulaganja u izolaciju za kućanstva, pri čemu tražimo da se prioritiziraju oni u energetskom siromaštvu".
Jedan od zahtjeva je i rasprava o izmjenama zakonodavnog okvira tržišta energenata, u kojoj treba utvrditi je li za RH i njezine građane dobro da u vremenima ekonomskog rasta na opskrbi plina zarađuju privatni opskrbljivači, a sav teret rizika cjenovnih šokova na sebe u krizi preuzima država.
"Na kraju tražimo i konsenzus oko smjera razvoja energetskog sektora: tržišna orijentacija pokazala se promašenom - imamo aktere na tržištu koji djeluju potpuno neregulirano, tvrtke s jednim zaposlenim i 20 tisuća temeljnog kapitala u treptaju oka zarade stotine milijuna kuna, privatne tvrtke, donedavni opskrbljivači plinom, otkazuju ugovore korisnicima jer im ih se više ne isplati opskrbljivati, a sav teret i rizik sada prelaze na javne opskrbljivače, hrpa javnog novca i novca građana prelila se u džepove tzv. investitora u obnovljive izvore energije", piše u priopćenju platforme Možemo.
"Energetika je strateško pitanje i pitanje opstanka i građana i gospodarstva - vrijeme je da je uzmemo pod javnu kontrolu i upravljanje", poručuju.