BRAZILSKI predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva ponovno je izabran na tu funkciju, pobijedivši u drugom krugu izbora senatora Flávija Bolsonara.

U utrci koja je bila neizvjesna do samog kraja, Lula je osvojio 51,76 posto glasova, dok je Bolsonaru pripalo 48,24 posto, prema podacima nakon 99,81 posto prebrojanih listića, piše CNN.

Ovom povijesnom pobjedom 80-godišnji ljevičarski vođa postao je prvi brazilski predsjednik s četiri mandata. Specifično je i to što je prvi kandidat u povijesti Brazila koji je pobijedio nakon što je u prvom krugu bio drugi, što se nije dogodilo od povratka izravnih predsjedničkih izbora 1989. godine.

Podsjetimo, desničarski senator Bolsonaro, sin zatvorenog bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, pobijedio je u prvom krugu početkom mjeseca s oko 2,2 milijuna glasova više od Lule. Lulina pobjeda stoga predstavlja ozbiljan udarac za politički pokret Bolsonarovih, budući da Flávio nije uspio ono što ni njegov otac nije 2022. godine - poraziti Lulu na izborima.

Tijekom kampanje, Lula je naglašavao da su ovi izbori pitanje "suvereniteta", poručivši da narod bira između "onoga tko ljubi brazilsku zastavu i onoga tko ljubi američku".

Dramatičan dan glasanja

Rezultati su stigli nakon burnog izbornog dana na kojem je glasanje produljeno za dva sata zbog žalbi oba kandidata. Birališta diljem zemlje zatvorena su tek nakon što je Vrhovni sud odobrio produljenje. Glasanje je trebalo završiti u 17 sati po lokalnom vremenu, no rok je pomaknut na 19 sati na zahtjev Luline kampanje, koja je tvrdila da je biračima u tri grada u državi Bahia bilo onemogućeno glasati zbog problema u javnom prijevozu.

Sudac Vrhovnog suda Cristiano Zanin prihvatio je zahtjev, a i kampanja Flávija Bolsonara tražila je produljenje u nekim područjima, ali zbog obilnih kiša koje su otežale dolazak na birališta.

Odluka o produljenju izazvala je, međutim, kaos na terenu jer je stigla točno u 17 sati, kada su se mnoga birališta već zatvarala, javlja BBC. Budući da Brazil koristi elektroničke glasačke strojeve, oni se nakon gašenja više ne mogu ponovno pokrenuti. Neka su mjesta već isključila uređaje, dok su druga ostala otvorena jer su birači u 17 sati još stajali u redovima.

Direktor Bolsonarove kampanje odluku je nazvao "sramotnom i nepravovremenom odlukom suca Vrhovnog suda".

Zaposlenici na biralištima potvrdili su da nisu znali kako postupiti. "Nitko nam ništa nije rekao. Tek kad smo vidjeli da se red za predaju dokumenata ne miče, shvatili smo da bismo možda trebali ponovno otvoriti strojeve - ali nismo znali kako", ispričala je Sofia Duarte, volonterka na biračkom mjestu u São Paulu. Mnogi su birači naišli na zatvorena vrata unatoč odluci suda.

Preokret nakon prvog kruga

U prvom krugu izbora, održanom 4. listopada, Bolsonaro je imao 2,2 milijuna glasova više od Lule. Kako nitko nije osvojio natpolovičnu većinu, oba su se tima u drugom krugu borila za glasove neodlučnih birača u zemlji duboko podijeljenoj oko svoje budućnosti.

Rezultat prvog kruga otkrio je Luline slabosti, od nezadovoljstva cijenama do problema s motivacijom njegove tradicionalne baze. S druge strane, pokazalo se da je pokret Jaira Bolsonara i dalje snažan, unatoč tome što bivši predsjednik služi zatvorsku kaznu zbog pokušaja osporavanja izbora 2022. godine.

Lulina pobjeda događa se u vrijeme kad su birači u regiji uglavnom birali desne opcije. U susjednim zemljama poput Argentine, Čilea i Kolumbije na vlasti su konzervativni lideri. Ankete iz srpnja pokazale su da se 44 posto Brazilaca izjašnjava kao desničari ili centristi desnog usmjerenja, što je promjena u odnosu na 2022. godinu.

Kriminal, ekonomija i korupcija

Sigurnost je bila jedna od ključnih tema kampanje. Čak 28 posto Brazilaca smatra nasilje najvećim problemom zemlje. Flávio Bolsonaro obećavao je oštre mjere: proglašavanje kriminalnih skupina terorističkim organizacijama, širenje zatvora i snižavanje dobne granice za kaznenu odgovornost. Poručio je da oni koji ga smatraju radikalnim "još ništa nisu vidjeli".

Lula se, s druge strane, borio s percepcijom da je ljevica "mekana" prema kriminalu, pogotovo nakon što je ranije izjavio da su dileri također žrtve, za što je kasnije priznao da se loše izrazio.

Što se tiče ekonomije, mnogi birači ne osjećaju napredak unatoč niskoj nezaposlenosti i padu inflacije jer su svakodnevne cijene i dalje visoke. Ipak, mnogi su ostali vjerni Luli zbog socijalnih prava koja su stekli tijekom njegovih ranijih mandata, strahujući da bi ih Bolsonaro mogao ukinuti. Optužbe za korupciju pratile su oba kandidata, što je kod dijela građana izazvalo apatiju prema politici.

Žene i vjernici presudili izbore

Oba su tima znala da su žene, koje čine 53 posto biračkog tijela, presudna skupina. One su tradicionalno sklonije Luli, dok Flávio Bolsonaro ima veću podršku među muškarcima. Važna tema bilo je i nasilje nad ženama, s obzirom na to da je Brazil 2025. zabilježio rekordan broj femicida.

Religija je također igrala veliku ulogu. Sve brojniji evangelici masovno podržavaju Bolsonara, dok katolici i dalje većinom glasaju za Lulu.

Geografska podjela glasova

Jugoistok Brazila, gdje živi 40 posto birača, pripao je Bolsonaru. Pobijedio je u sve četiri države te regije, uključujući São Paulo i Rio de Janeiro. Čak je i Minas Gerais, država koja obično predviđa pobjednika izbora, ovaj put stala uz Bolsonara.

Na sjeveroistoku zemlje, tradicionalnom Lulinom uporištu, njegova je prednost bila manja nego inače, što pokazuje da je imao problema s motiviranjem svojih birača. Na kraju je presudilo tko je uspio izvući više ljudi na birališta, s obzirom na to da svaki peti Brazilac nije glasao u prvom krugu.

Pogled u budućnost: Podijeljena zemlja i konzervativni Kongres

Pobjeda Bolsonara značila bi još jednog saveznika za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je poručio da "prati" situaciju u Brazilu. Flávio se tijekom kampanje trudio prikazati kao lojalan partner SAD-u, dok je Lula naglašavao neovisnost i jačanje veza s Kinom i Globalnim jugom.

Lula se sada suočava s vrlo konzervativnim Kongresom, a tijesan rezultat ponovno bi mogao testirati stabilnost zemlje. Za njega je ovo još jedan veliki politički povratak.

Ispred kuće Flávija Bolsonara u Brasiliji, gdje se očekivao pobjednički govor, atmosfera je na kraju bila turobna. Njegovi pristaše, ogrnuti brazilskim zastavama, razočarano su se razišli.