Dana 16. listopada 2012. godine, znanstvenici su objavili otkriće planeta Alpha Centauri Bb, tada najbližeg poznatog egzoplaneta, udaljenog oko 4,37 svjetlosnih godina. Planet je otkrio tim pod vodstvom Xaviera Dumusquea sa Sveučilišta u Ženevi, uz suradnju s Europskim južnim opservatorijem (ESO).
Za detekciju je korišten HARPS spektrograf na teleskopu u Čileu, pomoću Dopplerove metode. Analizom titranja svjetlosti zvijezde Alpha Centauri B otkriven je signal koji je ukazivao na planet minimalne mase od oko 1,13 Zemljine mase i vrlo bliske orbite - samo 0,04 astronomske jedinice (oko 6 milijuna kilometara).
Zbog te blizine, procijenjena temperatura površine iznosila je više od 1.200 °C, što isključuje postojanje tekuće vode, ali je otkriće potaknulo spekulacije o drugim planetima u sustavu.
Alpha Centauri je trojni zvjezdani sustav koji se sastoji od zvijezda Alpha Centauri A (slične Suncu), Alpha Centauri B (narančasti patuljak) i Proxima Centauri (crveni patuljak udaljen 4,24 svjetlosne godine). Sustav je odavno smatran idealnim kandidatom za buduća istraživanja jer je najbliži našem Sunčevom sustavu.
Iako je otkriće 2012. izazvalo veliko uzbuđenje i nazvano "Zemljinim susjedom", već 2015. pokazalo se da detektirani signal najvjerojatnije nije planet, već posljedica zvjezdanih oscilacija ili instrumentalnih pogrešaka. Pravi iskorak uslijedio je 2016. otkrićem planeta Proxima Centauri b, koji se nalazi u nastanjivoj zoni oko Proxime Centauri i predstavlja najbliži poznati egzoplanet.
Danas sustav Alpha Centauri ostaje jedan od ključnih ciljeva budućih međuzvjezdanih misija, uključujući projekt Breakthrough Starshot, koji planira slanje minijaturnih sondi prema najbližim zvijezdama. Otkriće iz 2012., iako osporeno, ostalo je važna prekretnica koja je pokazala koliko je potraga za egzoplanetima složena - ali i koliko brzo napreduje.