TISUĆE ljudi žele napustiti Kosovo, a nastavi li se dosadašnji trend predaje zahtjeva za vize veleposlanstvima zapadnih zemalja, poglavito Njemačkoj, do kraja godine trećina stanovništva mogla bi se opredijeliti za odlazak, tvrde prištinski i beogradski mediji.

Prema posljednjem dostupnom istraživanju, s Kosova želi otići 76 posto mladih u dobi od 16 do 25 godina te njih 53 posto starih između 26 i 60 godina. "Sudeći po tim brojevima, na Kosovu bi u dogledno vrijeme mogla ostati samo vlast", ironično primjećuje jedan kosovski novinar.

Veleposlanstvu Njemačke u Prištini u posljednja četiri mjeseca predano je gotovo 200 tisuća zahtjeva za vize, premda to diplomatsko predstavništvo izdaje tek nešto više od pet tisuća dozvola godišnje. Njemačku vizu je od prosinca 2021. tražilo je "11 posto stanovništva Kosova", pišu prištinski mediji na albanskom te navode da je tada do kraja ožujka njemačko veleposlanstvo zaprimilo 199.783 zahtjeva za vizu.

Konstantno visok broj zahtjeva za vize njemačkom veleposlanstvu

U ožujku je predano 48.044 zahtjeva, dok je u veljači bilo za oko dvije tisuće manje, ali njemačko veleposlanstvo nudi samo 500 do 800 termina mjesečno, što je ukupno oko 5500 viza godišnje, navode mediji. Njemačke su vlasti prije nekoliko godina uvele privilegije za radnike s Balkana, što je Albancima s Kosova učinilo Njemačku ciljanom destinacijom, ističe srpski javni servis (RTS).

Veleposlanstva drugih zapadnih zemalja u Prištini primaju znatno manje zahtjeva, što prištinski mediji ilustriraju podatkom da je švicarsku vizu od studenoga 2021. do siječnja 2022. zatražilo 8737 građana Kosova, dok su od studenoga do ožujka veleposlanstvu Hrvatske predana 1944 zahtjeva.

U Prištini ističu da je intenzitet podnošenja zahtjeva za vize njemačkom veleposlanstvu konstantno visok i ako se trend nastavi, samo za godinu dana trećina žitelja mogla bi "stati u red" ispred veleposlanstava u želji da ode s Kosova.

Uznemirujući podaci, kažu sociolozi

Sociolozi upozoravaju da su ti podaci "uznemirujući", a kao glavne čimbenike vide ekonomske razloge i želju za obrazovanjem. Kosovo ima oko 1.8 milijuna stanovnika i jedna je od najnerazvijenijih ekonomija na području Balkana.

Od proglašenja neovisnosti od Srbije 2008. godine, vlasti u Prištini opredijeljene su za euroatlantske integracije, imaju uz sebe Sjedinjene Američke Države kao najvećeg saveznika, ali Europska unija Kosovu još nije odobrila viznu liberalizaciju kao jedan od postupnih koraka na europskom putu.

Bivši veleposlanik Kosova u Francuskoj Cendrim Gashi drži da je proces vizne liberalizacije za građane Kosova "zaostao zbog politizacije procesa". Gashi je ranije za prištinski portal Telegrafi rekao kako je "Francuska jedna od zemalja koje i dalje oklijevaju u pogledu liberalizacije viza" za Kosovo.

"U Francuskoj je prevladala ideja da će - ako se vrata Schengena otvore za građane Kosova - doći do masovne migracije i velikih zahtjeva za azil", rekao je Gashi.