S UKUPNO 6,36 milijuna kartica, s prosjekom od 1,45 kartica po stanovniku, Hrvati vode na kartičnom tržištu srednje i istočne Europe, pokazuje istraživanje koje je napravio MasterCard, a čije je rezultate na današnjoj konferenciji za novinare predstavio potpredsjednik marketinga MasterCard Europe za Srednjoistočnu Europu Gyula Hajdú.

Gyula je iznio rezultate istraživanja o navikama i stavovima korisnika kreditnih i debitnih kartica, te o mišljenju trgovaca o karticama kao platežnom sredstvu. Oba istraživanja MasterCard Europe je proveo u 7 zemalja Srednjoistočne Europe (Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rusija, Slovačka i Ukrajina).

Do sada je u Hrvatskoj napravljeno 149,2 milijuna transakcija karticama, s ukupnim prometom od 59,8 milijardi kuna. Kartice se u Hrvatskoj najviše koriste za podizanje gotovine na bankomatima (56 %). Što se tiče plaćanja na prodajnim mjestima, 87% Hrvata karticama plaća u malim dućanima, supermarketima i hipermarketima za kupovinu hrane i kućnih potrepština, a slijedi plaćanje odjeće i obuće, te goriva.

U svim zemljama regije kartice se najviše troše za kupovinu hrane i kućnih potrepština.

Ključni rezultati istraživanja koji se odnose na korisnike pokazuju da je trend plaćanja karticama na prodajnim mjestima u zemljama Srednjoistočne Europe u porastu iako još uvijek dominira korištenje kartica za podizanje gotovine. Na pitanje o tome što bi ih potaklo na učestalije plaćanje karticama većina potrošača u Hrvatskoj, njih 37%, odgovorilo je da bi plaćali karticama ukoliko sa sobom ne bi imali dovoljno gotovine, dok je za ostale zemlje plaćanje viših iznosa bio glavni motiv za korištenje kartica.

Glavna prednost posjedovanja kartica za gotovo sve ispitanike u svim zemljama je da ne ne moraju brinuti o tome imaju li sa sobom gotovinu ili ne. Zanimljivo je da je za ukupno 24% ispitanika u Hrvatskoj prednost korištenja kartica odgoda plaćanja, odnosno plaćanje u ratama, dok je u ostalim zemljama druga glavna prednost kartica plaćanje roba i usluga te pristup novcu na bankomatima u bilo koje vrijeme. Kad je riječ o nedostacima, u Hrvatskoj se najčešće navodi mogućnost da se izgubi kontrola nad potrošnjom (27% ispitanika). U Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj ispitanici se uglavnom boje gubitka ili krađe kartica.

 Rezultati istraživanja koji se odnose na stavove trgovaca prema kartičnim plaćanjima pokazuju da Hrvati vode u regiji kao kartičarski obožavatelji. Čak 79% trgovaca decision makera i 75% blagajnika ima vrlo pozitivan stav prema kartičnom plaćanju i po tom se postotku Hrvatska nalazi daleko ispred ostalih zemalja u regiji (Poljska sa 50%, zatim Ukrajina i Češka sa 40%, Slovačka sa 38%, Rusija sa 36% i Mađarska sa 27%). Nadalje, čak 73% trgovaca u Hrvatskoj smatra da je danas u trgovinama obvezno imati uslugu kartičnog plaćanja za klijente, a gotovo polovica smatra da je to osnovni zahtjev klijenata i element konkurentnosti.

Istraživanje je također pokazalo da trgovci u Hrvatskoj nisu svjesni razlika u naknadi koje plaćaju za prihvat različitih kartičnih brandova te također ne znaju koje usluge i koje troškove ta naknada pokriva. Samo 8% trgovaca decision makera (daleko ispod prosjeka u regiji) je prepoznalo da plaćanje karticama smanjuje troškove poslovanja gotovim novcem.

Kad je riječ o razlici između kartičnih kuća i banaka prihvatitelja kartica zanimljivo je da većina trgovaca nije svjesna te razlike. Konkretno, ne znaju da MasterCard Europe ne izdaje kartice potrošačima, da nema direktne veze s njima kao ni s trgovcima (za to su odgovorne banke) već da ta kartična kuća razvija inovativna tehnološka rješenja i kartične programe za banke, te ostale usluge.