Jezgru današnjeg Iraka čini područje između Eufrata i Tigrisa, odnosno Mezopotamija, jedna od kolijevki civilizacija.
U Srednjem vijeku područje današanjeg Iraka bilo je središte Perzijskog carstva, a Bagdad kulturni i politički glavni grad područja od Maroka do indijskog poluotoka. U 13. stoljeću zemljom su zavladali Mongoli, a nakon tog razdoblja područje nema značajniju ulogu u regiji sve do formiranja iračke države 1932. godine.
Hašemitska monarhija svrgnuta je 1958. godine, a nakon državnog udara izvršenog 1968. godine Irak je postao jedan od centara arapskog nacionalizma pod kontrolom vladajuće stranke Baas.
Zahvaljujući nafti zemlja se obogatila, a kada je 1979. godine Sadam Husein došao na vlast, nafta je predstavljala 95 posto izvoza zemlje. Zbog UN-ovih sankcija, nametnutih nakon rata u Zaljevu, Irak nije smio izvoziti naftu, međutim, posebnim programom "nafta za hranu" utvrđene su količine nafte koje Irak smije izvesti, a od zarađenog novca smije kupiti lijekove, hranu i osnovne potrepštine za svoje stanovnike.
Irak je pokrenuo dva velika rata - osamdesetih godina 20. stoljeća protiv Irana i 1991. godine invaziju Kuvajta - a danas se nalazi pred velikom opasnošću izbijanja trećeg rata.
Ali rat s Iranom (1980. do 1988. godine) te rat u Perzijskom zaljevu (1991. godine), zajedno s nametanjem međunarodnih sankcija, imali su poražavajući učinak na iračko gospodarstvo i stanovnike.
Vojni proračun zemlje, po posljednjim dostupnim podacima iz 2001., iznosio je oko 1.4 milijarde dolara.
Ujedinjeni narodi 1991. godine objavili su da je Irak doveden u stanje predindustrijske revolucije, a kasnija izvješća svjedoče o tome da veliki broj stanovništva živi ispod razine siromaštava.
U Iraku živi 24 milijuna stanovnika, glavni su jezici arapski i kurdski, a glavna religija islam.
U zemlji čvrstu kontrolu nad svim oblicima medija imaju vlada i stranka Baas. Mediji ne prenose stajališta iračke oporbe kao ni međunarodna stajališta. Jedina misija iračkih medija je da prenose državnu propagandu i veličaju "lik i djelo" Sadama Huseina.
Na čelu velikog medijskog carstva nalazi se Sadamov sin Uday. On je također i predsjednik državne unije novinara, koji su ga imenovali "novinarom stoljeća" zbog njegove "inovativne uloge i doprinosa stanju iračkih medija".
Na sjeveru zemlje, gdje je većinsko kurdsko stanovništvo osnovalo polu-autonomnu regiju, djeluje više kurdskih radio i televizijskih postaja.
Stanovnici Iraka praktički ne koriste Internet, a korištenje weba je također pod potpunom kontrolom vlasti.