Donald Trump kaže da će već nakon dvije minute susreta s Vladimirom Putinom na Aljasci znati točno znati može li se sklopiti dogovor kako bi se okončao rat u Ukrajini. Za Ukrajince i Europljane nad ovim se sastankom nadvija više od pukog daška Münchena, s obzirom na to da ni jedna strana nije dobila pozivnicu za razgovore.
Adolf Hitler, Benito Mussolini, Édouard Daladier i Neville Chamberlain dogovorili su 1938. komadanje Čehoslovačke bez predstavnika češke vlade. Postoji zabrinutost da bi se to moglo ponoviti dok su Trump i njegove pristaše MAGA pokreta zauzeti raspravama o "razmjenama teritorija" i kritiziranjem Volodimira Zelenskog jer tvrdi da mu ustav to onemogućuje.
Na drugom kraju pregovora je Putin, autokrat koji vjeruje da je Ukrajina fikcija i smrtna prijetnja njegovoj zemlji. The Telegraph je razgovarao s nizom bivših dužnosnika i diplomata koji imaju izravno iskustvo u razgovorima i s ruskim i s američkim predsjednikom.
Trump je okarakterizirao svoje ciljeve uoči sastanka kao priliku da pogleda u oči svom ruskom kolegi kako bi procijenio njegov plan za okončanje rata u Ukrajini. "Vidjet ću što on ima na umu", rekao je novinarima američki predsjednik: "Možda odem i kažem sretno, i to će biti kraj".
"Vjerojatno ću u prve dvije minute točno znati može li se sklopiti dogovor ili ne", izjavio je američki predsjednik u ponedjeljak. Ako je spreman odustati na i najmanji znak da Putin ne želi okončati rat - Zelenski kaže da se Rusija priprema za nove sukobe - što onda Trump želi?
Već dugo se smatra da Trump očajnički želi Nobelovu nagradu za mir i da gaji posebnu ljutnju prema Baracku Obami koji je ovu nagradu dobio samo osam mjeseci nakon početka svog prvog predsjedničkog mandata.
Norveški Nobelov odbor naveo je u obrazloženju Obamine "izvanredne napore na jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima", što se činilo više vezanim uz Obamina obećanja kao međunarodnog vođe nego uz njegova stvarna postignuća.
Trump je samoproglašeni "predsjednik mira". "Kao predsjednik, posredovao je u mirovnim pregovorima između Azerbajdžana i Armenije, Kambodže i Tajlanda, Izraela i Irana, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Indije i Pakistana, Egipta i Etiopije, Srbije i Kosova, te kroz Abrahamove sporazume", priopćila je Bijela kuća.
"Trump i J. D. Vance ne mare osobito za budućnost Ukrajine. Uvjeren sam da se Trump doista želi pozicionirati kao osoba koja je osigurala neku vrstu mira kako bi dobio Nobelovu nagradu za mir", rekao je Anthony Gardner, nekadašnji veleposlanik SAD-a pri Europskoj uniji.
Okončanje krvoprolića u Ukrajini moglo bi to omogućiti. Drugi kažu da traži još jedan dogovor koji bi mogao prodati kao demonstraciju poslovne vještine. Na istoku Ukrajine postoje značajna nalazišta rijetkih minerala. Taj je teritorij na pregovaračkom stolu, a Trump je već krenuo po njega potpisivanjem sporazuma sa Zelenskim kako bi ih mogao eksploatirati.
U Putinovu uredu u Kremlju stoji bista Katarine Velike. Značaj tog spomenika ne bi trebalo zanemariti. Kao najdugovječnija ruska vladarica, Katarina Velika uvela je zemlju u 18. stoljeće i tijekom svoje vladavine udvostručila veličinu carstva.
David Lidington, bivši zamjenik britanske premijerke, kaže da se Putin uspoređuje i s Petrom Velikim, nekim tko će obnoviti rusku veličinu i proširiti ruski teritorij. A Putin će vjerojatno nastojati barem učvrstiti kontrolu nad ukrajinskim teritorijem koji su već zauzele njegove invazijske snage.
"Predsjednik Putin je tajnovit, dobro pripremljen i uvijek željan gurati argument koji potvrđuje njegove stavove, radije nego kompromis. On odražava stavove nekoga tko je dobro upoznat s igrama moći, obavještajnim i sigurnosnim razmatranjima, a ne s transakcijskim, komercijalnim tipom pregovaračkog priručnika", rekao je Margaritis Schinas, bivši potpredsjednik Europske komisije.
Prema Bobbyju McDonaghu, bivšem irskom veleposlaniku u Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji i EU, Putin je potpuno predvidljiv: "Nemilosrdno i bezobzirno će slijediti svoju vrlo usko definiranu ideju ruskih interesa".
Oni koji su dosad imali priliku pregovarati s njim kažu da će ruski predsjednik vjerojatno pokušati stjerati svog američkog kolegu u kut zahtijevajući da se struktura njihova sastanka odvija na određeni način.
"Preferira sastanke strukturirane u dvije cjeline: prvo, s izaslanstvima i prevoditeljima koji uglavnom služe kao publika koja sluša njegov stav o određenoj temi, obično začinjen agresivnim komentarima o onima koji misle drugačije; zatim, zatvoreniji - obično razgovor u četiri oka - razgovor čelnika u kojem može pokazati nešto prostora za otvorenost," rekao je Schinas.
U potonjem dijelu sastanka Putin će pokušati iskoristiti i učvrstiti svaki manevarski prostor koji si je otvorio. "Putin će držati pogled na strateškom cilju. Tražit će prilike da umanji ekonomski pritisak na Rusiju i rusko gospodarstvo", rekao je Lidington.
Svako popuštanje dalo bi Putinu značajnu pobjedu. John Bolton, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je za The Telegraph da će Putin upotrijebiti svoje KGB-ovske vještine kako bi manipulirao američkim predsjednikom.
"Zato Putin doista nije želio da ondje budu Zelenski ili Europljani. Ne želi da Trumpa ometaju svi ti drugi akteri. Putin će pokušati ponovno navesti Trumpa da pomisli kako su opet prijatelji. Mislim da je Trump razočaran što mu njegov prijatelj, tijekom prvih šest mjeseci administracije, nije pomogao da postigne taj dogovor", rekao je Bolton.
Prema Boltonu, Putin je manipulirao Trumpom po pitanju Ukrajine zapravo od samog početka, pa i prije katastrofe sa Zelenskim u Ovalnom uredu. Ruski predsjednik pokušat će ponovno pridobiti Trumpa na svoju stranu, smatra Bolton.
"Ishod će u potpunosti ovisiti o tome hoće li se Trump oduprijeti Putinovim potpuno neprihvatljivim zahtjevima", dodao je McDonagh, misleći ponajprije na priznanje ruskog suvereniteta nad ukrajinskim regijama Krim, Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.
Američkom je predsjedniku puno ugodnije konzultirati se sa svojim savjetnicima, no to ne sluti dobro za Ukrajinu. Tulsi Gabbard, njegova šefica obavještajne službe, poznata je po tome da joj nije osobito stalo do Kijeva. Vance i Pete Hegseth, ministar obrane, javno su iznijeli potrebu da Ukrajina preda teritorij.
"Voli biti okružen svojim suradnicima i savjetnicima, pružajući im prostor za doprinos, ali ni pod kojim okolnostima marginu za odlučivanje", rekao je Schinas. To znači da je malo vjerojatno da će američki predsjednik slušati europske čelnike.
Uoči petka postoji jedna nada među europskim i ukrajinskim promatračima. Je li Trump spreman dopustiti da ga Putin osramoti? Hoće li pokušati oponašati Ronalda Reagana, američkog predsjednika kojem se pripisuje slogan "Make America Great Again"?
Julian King, posljednji britanski europski povjerenik, kaže: "Mogući su neočekivani ishodi. Reagan je u Reykjaviku iznenadio svoje saveznike". Mislio je na sastanak na vrhu iz 1986. između američkog predsjednika i Mihaila Gorbačova, koji je otvorio put okončanju Hladnog rata.
"Ali, kako se sastaju prvi put nakon godina, s Putinovim maksimalističkim pregovaranjem i Trumpovom nepredvidljivošću, sve je moguće. Jedina potencijalna slamka spasa - Trump neće htjeti izaći izgledajući kao budala", zaključio je King.