Foto: Luka Šangulin/Index
MOŽDANI udar jedan je od vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Do njega dolazi i zbog pucanja aneurizme, a danas se ona može izliječiti za samo 10 minuta endovaskularnim zahvatom. Index je prisustvovao jednoj takvoj operaciji u KBC-u Sestre milosrdnice. Pacijentici nisu trebali "otvarati" glavu već su joj samo jednim ubodom u prepone izveli operaciju na mozgu.
U KBC-u Sestre milosrdnice ovakvi se endovaskularni zahvati izvode od 2011. godine, a zahvaljujući njima pacijenti se nakon operacije na mozgu mogu potpuno oporaviti već za dan-dva, a bolovanje se znatno skraćuje, čime se rade i uštede u zdravstvenom sustavu. No ono što je najvažnije, pacijent se puno brže vraća normalnom životu bez ikakvih posljedica.
"Pacijent nije mogao vjerovati da smo ga operirali"
Dr. Vladimir Kalousek pacijentima zatvara aneurizmu u mozgu do koje dođe kroz malu rupu u preponi, a zbog toga mu pacijenti nakon operacije često ne mogu povjerovati da im je zaista izvadio aneurizmu s mozga.
"Pacijent u načelu drugi dan nakon operacije već može samostalno na WC. Jedna anegdota je bila da se pacijent vratio s WC-a i rekao mi da nije ni operiran jer je tražio rez na glavi, a nije ga pronašao. Naravno da nije jer tim zahvatom pacijenta samo ubodemo u krvnu žilu u preponu i stavimo vodeći kateter koji iz prepone ide u glavnu krvnu žilu vrata.
Zatim kroz njega ide kateter za distalni pristup kojeg još dublje gurnemo u mozak. Kroz njega idu mikrokateteri i potom ciljano uđemo u aneurizmu. Napredak tehnologije u ovom polju intervencijske neuroradiologije je strašno brz. Tako se pojavio device pod imenom WEB (Sequent Medical/Microvention) koji se postavlja u bifurkacijskim aneurizmama. On je jedna od revolucija u liječenju aneurizmi u endovaskularnom polju, a mi ga koristimo godinu i pol. To je sitna mrežica koja se smjesti unutar proširenja krvne žile i trajno ostane u mozgu. Web device nam je olakšao liječenje aneurizama jer je skratio vrijeme liječenja i poboljšao efikasnost.
Da izliječimo pacijenta od aneurizme s tim nam je uređajem potrebno svega 10 do 15 minuta. Tendencija medicine je da bude što manje invazivna s istim efektom kad se radi klasična operacija. Tehnologija je otišla tako daleko da možemo biti jako efikasni uz minimalnu manipulaciju s pacijentom, odnosno da ga ne otvaramo", rekao nam je dr. Kalousek.
"Najkraći ovakav zahvat izveli smo za 10 minuta"
S ovom su metodom liječenja krenuli 2011. godine, a ove su godine imali već preko 90 ovakvih zahvata i imaju, kaže, odlične rezultate, komparabilne s onima u najpoznatijim svjetskim klinikama.
"Primjećujemo da je buđenje nakon ovog zahvata puno brže i naši se pacijenti probude još dok su u angiosali. Najkraći ovakav zahvat izveli smo za 10 minuta, a zahvat je i više nego uspješan.
Od zanimljivih slučajeva imali smo rodilju kod koje smo izveli ovaj zahvat odmah nakon poroda. Pukla joj je aneurizma pri kraju trudnoće. Hitna ju je dovezla u bolnicu i odmah se sastao liječnički konzilij sastavljen od neurologa, neurokirurga, anesteziologa, neuropedijatra, pedijatra i radiologa. Beba je porođena carskim putem, a mi smo tretirali aneurizmu endovaskularnim putem, i uz potom sjajno liječenje od strane anesteziologa i neurologa, gospođa se oporavila. Prošle su tri godine od toga i ona i dijete su sjajno.
Taj se zahvat izvodi i kad je aneurizma na mjestu gdje je teško operirati, prije su ljudi umirali s takvim dijagnozama. Onda je predstojnik Klinike za neurokirurgiju, prof. Rotim, shvatio nužnost da se to počne primjenjivati u našoj bolnici i spasili smo život velikom broju pacijenata", rekao je dr. Kalousek.
Kako su pacijentici s 8 aneurizama spasili život
Kao primjer u kojem je na ovaj način spasio život pacijentici naveo je i slučaj od prošle godine.
"Pacijentici je na obradi postavljena sumnja na više aneurizmatskih proširenja, gdje smo mi potom našli 8 aneurizama intrakranijalno, pacijenticu smo tretirali u 4 navrata, sva četiri puta endovaskularno, gospođa je to sve sjajno podnijela i puno se bolje osjeća nego prije prvog zahvata, glavobolje su joj skroz nestale", rekao nam je dr. Kalousek.
Godišnje na nivou Hrvatske, navodi, 400 pacijenata ima puknuće aneurizme. Od toga ih u prosjeku oko 100 odmah umre, 50 posto onih koji stignu u bolnicu na vrijeme ima trajan invaliditet, a ostali se uspiju izliječiti bez posljedica.
"Aneurizma je devastirajuća bolest kojoj se ne pridaje pažnja, a za njeno liječenje se izdvaja puno novaca jer osim same operacije, boravka u bolnici, tu su i dugotrajno bolovanje, liječenje u toplicama. Upravo zato smo krenuli izvoditi ove zahvate koji skraćuju oporavak i smanjuju troškove. No te zahvate ne možemo izvesti na svim pacijentima, sve ovisi o tipu aneurizme i gdje je smještena", objašnjava dr. Kalousek.
Žene s policističnim jajnicima podložnije pojavi aneurizme, a evo tko je još u rizičnoj skupini
Simptomi koje pacijent s aneurizmom ima su jake glavobolje praćene povraćanjem i nesvjesticom. Upozorava kako na pojavu aneurizme utječe visok krvi tlak i pušenje, a 20 posto veću šansa imaju oni kojima je netko u obitelji imao aneurizmu. Također, žene s policističnim jajnicima podložnije su pojavi aneurizme, kao i oni s oboljenjima vezivnog tkiva.
U endovaskularnim zahvatima broj komplikacija je, kaže, manji od 5 posto i puno je manji od klasične neurokirurgije. To je, navodi, jako sigurna i svjetski dokazana metoda.
Tijekom vremena se, dodaje, ova metoda liječenja aneurizmi pokazala puno lakšom za pacijenta, a pacijent je već tehnički sposoban drugi dan ići doma nakon takvog zahvata.
"Ako zahvat sjajno prođe, pacijent je vrlo brzo 'fit' i može se brzo vratiti na posao, i tu je velika ušteda jer se ne ide na dugotrajno bolovanje. Problem je u Hrvatskoj što većina misli da je trošak samo operacija, no u to treba uračunati i rehabilitaciju pa bolovanje.
Kad mi ovim zahvatom liječimo one aneurizme koje nisu pukle, mi polazimo od premise da naš pacijent neće morati u toplice i već nakon tjedan dana može na posao. Ovakav zahvat je skuplji, ali donosi, zbog ovog navedenog, uštede. Vrhunska medicina je skuplja i kvalitetnija, naše liječenje treba biti brže i efikasnije, što se ovim zahvatom i postiže", rekao nam je dr. Kalousek koji se educirao u Parizu, Essenu i Ljubljani.
Ističe kako se svaki liječnik treba educirati i raditi na sebi te time poboljšati liječenje te unijeti revolucionarne metode, a dosta, kaže, kolega to ne radi.
"Primjera radi, mi i dečki s Rebra smo u dogovoru s neurolozima gotovo samoinicijativno počeli primjenjivati metodu mehaničke trombektomije kod akutnog ishemijskog moždanog udara, još i prije nego što je ušla u svjetske algoritme 2015. kao prva metoda liječenja. To smo napravili bez ikakve inicijative od strane Ministarstva zdravstva, a nasreću, uz veliku podršku ravnatelja prof. Zovaka. No to mora biti dostupno za sve građane Hrvatske, a ne samo za stanovnike Zagreba", rekao nam je dr. Kalousek.
Dr. Kalousek o odlasku iz Hrvatske
Pitali smo ga planira li otići iz Hrvatske s obzirom na to da velik broj liječnika odlazi raditi u inozemstvo.
"Ne planiram otići. Oni koji su bili vani shvatili su da je vani još i gore jer si stranac. Svaki čovjek bi trebao o svom poslu brinuti kao o svojoj kući. Kad bi ljudi tako shvaćali posao, brinuli bi se o bolnici i njenim uvjetima, kao što to prof. Rotim radi. Medicina je poziv. Nije posao. Na žalost, ljudi to krivo dožive i ne odriču se kako bi trebali. Ne unesu se u taj poziv.
Ja mjesečno radim i preko 300 sati, no radim jer ulažem u sebe, posao. Koliko bili veliko ime u medicini, u svijet kad dođete, bit ćete stranac. Nije rješenje otići već ostati i boriti se.
Dosta je negativnosti, treba misliti pozitivno. I ja sam htio 150 puta dati otkaz, no svaki neuspjeh nastojim iskoristiti za još nešto bolje napraviti i negativno pretvoriti u pozitivno. Uostalom, jedina zemlja gdje možete biti bogati u medicini je Amerika. Ako u medicini želiš zaraditi brdo love, onda pravac Amerika", rekao je dr. Kalousek.
O plaćama: "Htio bi da nas se ne brka s državnim službama"
Pitali smo ga i kako komentira što se mnogi u medicini žale na niske plaće.
"Htio bi da nas se ne brka s državnim službama. Sad se govorilo o najavi povećanja plaća u javnim službama u koje spadamo mi u zdravstvu, pa profesori školama i vidimo kako je javnost negativno percipirala. Kažu da odemo u privatnike ako nam se ne sviđa.
No trebalo bi se gledati tko koliko radi i plaćati po učinku. Mi intervencijski neuroradiolozi koji operiramo imamo istu plaću kao netko tko očitava RTG.
U SAD-u ste plaćeni tipa 400.000 dolara godišnje za početnu plaću, a očitavajući RTG dobijete 100.000. Tamo se nitko ne buni. Moraš se kvalificirati i raditi teži posao da bi dobio više novaca. Tako bi trebalo i kod nas", zaključuje dr. Kalousek.