DRŽAVE nasljednice Jugoslavije sedamnaest godina nakon raspade te države napravile su 6,5 puta veći inozemni dug, a među njima prednjači Hrvatska koja je 1991. godine naslijedila 14,6 milijardi eura inozemnog duga, a danas njen dug iznosi 36,5 milijardi eura.

Slovencima najlakše

Svojevrsno istraživanje provela je beogradska Politika, koja je zaključila da su se nakon diobe zajedničke države kao najveći "potrošači" pokazali Hrvati, koji su opterećeni deset puta većim dugom nego prije 17 godina u vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Navodi se podatak Hrvatske narodne banke prema kojemu je učešće duga u bruto domaćem proizvodu 87,8 posto, što je više od zabrinjavajućeg.

Na drugom mjestu nalaze se Slovenci sa 30,7 milijardi eura, međutim kako zaključuju ekonomski suradnici Politike, riječ je "najbezbolnijem" dugu, jer ta zemlja daleko najviše izvozi od zemalja bivše Jugoslavije. Riječ je o tome da je više od 80 posto uvoza pokriveno izvozom, za razliku od primjerice Hrvatske koja izvozom pokriva tek pola uvoza.

Srbi imaju upola manji dug nego Hrvati

Srbija se nalazi na trećem mjestu sa 18,6 milijardi eura inozemnog duga, što je gotovo upola manje od našeg duga. Kao najracionalniji od zemalja bivše Jugoslavije pokazali su se Makedonci čiji dug iznosi "tek" 3,69 milijardi eura. Dug Bosne i Hercegovine iznosi 5,5 milijardi eura, dok je Crna Gora opterećena sa 2,5 milijardi eura. 

M.M.
Foto: Arhiv