IAKO je Rohatinski prvotno otkazao repo aukciju, guverner HNB-a popustio je pod pritiskom tržišta te je ipak održana aukcija nekoliko sati, a čime je bankama odobrena pozajmica od 7,66 milijardi kuna.

Kamata na tržištu novca premašila 23 posto

Nakon gotovo dva tjedna ovo je prva intervencija jer povlačenje kune od strane HNB nije bilo dovoljno, piše Jutarnji list. Koliko je poznato, uzrok ovakve odluke guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, mogao bi biti u rekordnim kamatama na tržištu novca koja je jučer dosegla 23 posto. Krajem jučerašnjeg trgovanja ostalo je nepokriveno 700 milijuna kuna, dakle, potražnja je iznosila 798,15 milijuna kuna, a ponuda je pritom bila slabih 98 milijuna kuna.

Za usporedbu s jučerašnjom kamatom od 23 posto pogledat ćemo samo tjedan ranije kada je kamata iznosila deset posto i pritom je ostalo nepokriveno 400 milijuna kuna. Nagli rast kamate koji bi se neko vrijeme održao na visokoj razini svakako će utjecati na krajnjeg korisnika, odnosno porast će kamata na kredite svih korisnika.

Lančana reakcija gdje se ne može bez negativnih posljedica

Teško se boriti protiv rasta kamata i pritom čvrsto zadržati kunu ispod 7,5 za euro što je guverner Rohatinski do sada uspješno ostvarivao. Ovakvi potezi namijenjeni su što većem ublaživanju neizbježnog, no to postaje lančana reakcija - povlačenjem kune riskira se porast kamatnih stopa, no tada dolazi do prodaje veće količine devize što pak vodi do rasta kamata na međubankarskom tržištu novca.

Činjenica je kako potražnja za kunama raste što je dokazano i jučer kada je potražnja bila deset puta veća od ponude. No, u konačnici takve posljedice proizlaze iz državnih apetita koje Centralna banka ne želi pokrivati svaki put kada se banke žale Vladi kako ima HNB indirektno ne dopušta plasiranje kredita.

V.M.
Foto: LiderPress