Foto: FAH

POKRAJ jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast vojnicima i civilima koje su partizani ubili tijekom Drugoga svjetskog rata i nakon njega te ih bacili u jamu Jazovku, koja je otkrivena prije 27 godina.

Hodočašće će je započelo okupljanjem u Sošicama na Žumberku, odakle je povorka molitvom krenula do jame Jazovke, ispred koje je služena sveta misa, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski.

Spomen pohod "Jazovka" tradicionalno se organizira 22. lipnja, a organizator je udruga Hrvatski obredni zdrug Jazovka.

Hebrang: Istina leži pod zemljom

Andrija Hebrang, izaslanik hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u svom je govoru ocijenio kako Hrvatska tapka u mjestu zbog nepremoštenoga jaza između potomaka žrtava komunističkog režima, među koje spada i on, i "štovatelja zločinačke komunističke ideologije koji kao slijednici ubojica štite njihova nedjela i vode Hrvatsku samo zato da bi prikrili te zločine".

Problem je u tome, smatra Hebrang, što nema pomirbe bez istine.  "A istina leži pod zemljom", rekao je, dodavši kako gazimo po kostima žrtava, dok istina leži pod zemljom nema nam napretka.
 
Založio se za ekshumaciju i dostojan pokop žrtava, nakon sedamdeset godina.

Osvrnuo se i na činjenicu da je danas Dan antifašističke borbe, poručivši da su komunizam i antifašizam dva suprotna pojma te da treba osuditi nacizam i pohvaliti antifašističku borbu protiv nacističkog zla.
 
Ustvrdio je kako je Josip Broz Tito jedan od deset najvećih zločinaca na svijetu te ocijenio kako je komunizam, što je i dokumentirano,  učinio više zla od nacizma.
 
No taj zločin, smatra Hebrang, još nitko nije osudio.
"Naši komunisti ne vjeruju dokumentima pa imenom Josipa Broza kaljaju imena trgova naših gradova i to više ne smijemo dopustiti", poručio je Hebrang.
 
Hasanbegović: Naša je dužnost poništiti 22. lipnja 1941. kao državni blagdan

Saborski zastupni Zlatko Hasanbegović izjavio je medijima kako "ovo zlokobno mjesto podsjeća na zločinačku narav komunističke Jugoslavije", te je ustvrdio, kako je današnji blagdan - Dan antifašističke borbe - dobra prilika da se iskaže "notorna činjenica da je moderna Hrvatska nastala isključivo na nacionalnoj volji našega naraštaja i pobjedi u Domovinskom ratu te u pobjedi nad duhovnim i stvarnim sljedbenicima egzekutora iz Jazovke".

Poručio je kako je "zakonodavna dužnost poništiti 22. lipnja kao državni blagdan, koji je izvor potpuno nepotrebnoga razdora u hrvatskom narodu, čime će se steći pretpostavke za istinsko nacionalno pomirenje."

Upitan o promjeni imena zagrebačkoga Trga maršala Tita, Hasanbegović je kakazao kako nema potrebe za referendumom, jer se ni jedna ulica grada Zagreba nije donosila referendumski.

"Ne razumijem emocionalnu vezu gospodina Bandića koji je primarnu socijalizaciju doživio u mjesnom komitetu Saveza komunista Peščenica", rekao je dodavši kako građani ne smiju biti taoci njegovih privatnih emocija i odnosu prema Josipu Brozu kao stanovitoj očinskoj figuri.

Glasnović: Mentalna baština komunizma

Zastupnik Željko Glasnović izjavio je novinarima kako "branitelje i hrvatski puk koji je stradao u vrijeme komunizma boli kičma od polaganja mnogobrojnih vijenaca, jer je to postalo svojevrsni folklor."
 
"Tisuću masovnih grobišta još nisu identificirale žrtve boljševiškog sotonizma, a njihovi nasljednici danas imaju skup u Zagrebu za bravara, desetog najvećeg zločinca u povijesti", rekao je.
 
Ocijenio je kako u Hrvatskoj postoji mentalna baština komunizma koja sprječava izgradnju moderne države te ustvrdio da imamo kleptokraciju na svim razinama.
 
Za Glasnovića pitanje promjene imena Trga maršala Tita nije populističko već pravno pitanje.
 
Mons. Mijo Gorski poručio je da bez istine i pravde nema katarze.
 
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir ef. Muhić istaknuo je kako Islamska zajednica vodi brigu da netko bude uvijek nazočan na Blaiburgu, Vukovaru, ovdje nad Jazovkom, ali i na drugim sličnim mjestima, primjerice u BiH, jer svake godine iznova treba evocirati sjećanje na mnoge jame diljem Republike Hratske da se zlo, koje su radili oni koji nisu vjerovali u Boga, nikada, nikome i nigdje ne ponovi.
 
Muhić je Spomen pohod Jazovka nazvao skupom domoljublja o bolnoj i teškoj istini o petsto nevino pobijenih duša što kao bolnu istinu treba pronositi na naredna pokoljenja.

"Hrvatski obredni zdrug Jazovka" koji organizira obilježavanje stradanja u Jazovki  uputio je državnim vlastima proglas u kojem, između  ostalog traže da se "obrani viteške mučenike branitelje Doma i Naroda od kleveta i progona, te im se zajamči pravo na časnu istinu."

U zahtjevu se traži i oslobađanje Hrvatske od, kako tvrde, srbijanskih i laži tzv. antifašista, provedba lustracije te isključenje iz javnih službi prerušenih nositelja jugokomunističkog totalitarizma te da se otkriju, istraže i označe sva do sada neotkrivena stratišta, a  žrtvama omogući dostojan grob.