"Guske krešte kad ih čerupate, a hrvatski porezni obveznici šute"

Foto: Pixsell/Patrik Macek

DANAS se u Saboru raspravlja o prijedlogu Zakona o koncesijama kojima se utvrđuju tri vrste koncesije, za usluge, za radove i za gospodarsko korištenje općeg i drugog dobra.

Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) upozorio je kako 8. veljače na naplatu dospijeva državna obveznica od 5,5 milijardi kuna, koju je Hrvatska emitirala prije deset godina uz kamatnu stopu od 4,75 posto, ističući kako se ne smije dopustiti državi da preskupim refinanciranjem obveznice "očerupa porezne obveznike".

"Razlika između gusaka i hrvatskih poreznih obveznika je u tome što guske krešte kad ih čerupate, a hrvatski porezni obveznici šute. Ovaj put izvršimo pozitivan pritisak i ne dopustimo da država refinancira ovu obveznicu preskupo", poručio je Lovrinović nakon stanke koju je na početku saborskog zasjedanja zatražio po toj temi.

Ne vodi se račun o javnom interesu

"Kamatna stupa od 4,75 posto godišnje stvara obvezu od 261 milijuna kuna za državu. Ova se obveznica može refinancirati, jer je situacija na novčanom tržištu takva, uz najviše 1 posto godišnje, pa bi kamate po toj istoj obveznici iznosile godišnje 55 milijuna kuna te bi država uštedjela 206 milijuna kuna, koje bi se mogle iskoristiti za korisne svrhe", rekao je.

Mišljenja je i kako bi ministar financija i država morali omogućiti da građani mogu kupovati obveznice, jer "do sada njima zbog određene procedure i velikih iznosa pojedinačne kupnje nije to bilo moguće".

"Tražimo da se građanima odobri najmanji iznos kupnje od ove obveznice 5.000 kuna, tako da mnogi ljudi mogu kupiti državne obveznice. To je važno jer danas običan građanin koji odnese 5 ili 10 tisuća kuna na štednju banka će mu dati 0,3 posto ili 0,2 posto. Znači, on može dobiti tri do četiri puta veći prinos ako mu se dopusti da kupi državnu obveznicu. Sustav je bio postavljen tako da na ovaj način koristi od financiranja države mogu imati samo financijske institucije, a ne građani koji imaju vrlo veliku štednju na računima kod banaka. Ovaj sustav financiranja države ne vodi računa o javnom interesu", zaključio je Lovrinović.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.