Glavni savjetnik ministra financija Matej Bule je tijekom gostovanja na N1 televiziji govorio o tržištu financijskog kapitala i inflaciji. Najavio je današnje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju u vezi regionalne integracije burzi.
"Na potpisivanju će sudjelovati ministri financija, odnosno visoki dužnosnici iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Integracija s drugim zemljama ovoga dijela Europe će sigurno pridonijeti da naše tržište kapitala bude prepoznatljivije u očima međunarodnih investitora", rekao je.
Osvrnuo se na pitanje jesu li građani u Hrvatskoj skeptični prema tradicionalnim alatima ulaganja. "Teško je reći, ali kada gledamo istraživanja financijske pismenosti, ona pokazuju da imamo iznadprosječno znanje, ali provođenje u praksi je dio gdje to šteka", istaknuo je.
"Još uvijek imamo sklonost ulaganjima u nekretnine, ali oživljavanjem tržišta kapitala i narodnim obveznicama imali smo i nekoliko javnih ponuda na zagrebačkoj burzi. Sve to nudi alternativu ulaganjima hrvatskim građanima", dodao je.
Napomenuo je kako ne postoji jasna procjena koliko je rezervi građana koje se mogu uložiti u dionice, obveznice i druge financijske instrumente. "To je jako teško reći. Vrlo jasne procjene zapravo nema. Ono što je kod Hrvatske specifično je da se jako velik dio imovine drži na štednji i depozitima kod banaka", naveo je.
Komentirao je stopu inflacije u Hrvatskoj. "Mi smo znali cijelo vrijeme da će u tom maratonu koji se zove borba s inflacijom posljednji kilometar biti najteži zato što je Hrvatska danas jedna od najbrže rastućih ekonomija u Europi i da je potražnja snažna", naglasio je.
"Imamo jednu specifičnu strukturu ekonomije gdje smo mala otvorena ekonomija s veoma snažnim turističkim sektorom i velikim uvozom. Mi nismo zemlja koja može utjecati na međunarodne cijene... mi vrlo često cijene, odnosno inflaciju, uvozimo", nastavio je.
"Uvjereni smo da će stopa inflacije u 2026. doći tamo gdje bi svi željeli da ona bude, ali u kratkom roku je teško nešto učiniti. Najbolji odgovor za Hrvatsku kao strukturno ranjivu ekonomiju na inflatorne šokove iz inozemstva su strukturne politike kakve Vlada i provodi", zaključio je Bule.