SKUPINA sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 postavila je nove ciljeve za kapacitete solarne energije i priobalnih vjetroelektrana te je pristala ubrzati razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i prestanak korištenja fosilnih goriva.
Skupina nije podržala rok za prestanak korištenja ugljena do 2030., za koji su se zalagale Kanada i neke druge članice, a ostavila je i mogućnost za daljnja ulaganja u plin, istaknuvši da bi taj sektor mogao pomoći u potencijalnoj energetskoj krizi.
Ministri zemalja članica G7 završavaju svoj dvodnevni sastanak o klimatskoj, energetskoj i okolišnoj politici u sjevernom japanskom gradu Sapporou u nedjelju.
Jedan od prioriteta
Obnovljivi izvori energije i energetska sigurnost su postali jedno od prioritetnih pitanja nakon ruske invazije na Ukrajinu.
"Prvotno su ljudi smatrali da su rješavanje klimatskih pitanja i rješavanje energetske sigurnosti potencijalno u sukobu. No, rasprave koje smo održali i koje se očituju u priopćenju pokazuju da ona zapravo idu ruku pod ruku", rekao je Jonathan Wilkinson, kanadski ministar prirodnih sirovina.
Članice su se u svom priopćenju obvezale kolektivno povećati kapacitete za priobalne vjetroelektrane za 150 gigavata do 2030., a kapacitet za solarnu energiju na više od jednog teravata.
"Drastično ćemo povećati električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih energija", rekle su članice.
Složile su se ubrzati "prestanak korištenja fosilnih goriva s nesmanjenim emisijama", misleći pritom na izgaranje fosilnih goriva bez primjene tehnologije za hvatanje emisije ugljikova dioksida, kako bi se postigla klimatska neutralnost u energetskim sustavima najkasnije do 2050.
Ugljična neutralnost se definira kao ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika, pri čemu su ponori sustavi koji apsorbiraju više ugljika nego što ga emitiraju. Prirodni ponori ugljika su šume, oceani i tlo.
Zemlje su se složile učiniti prioritetom "konkretne i pravovremene korake" prema ubrzavanju prestanka "domaće proizvodnje električne energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama", što je dio prošlogodišnjih ciljeva da se do 2035. postigne barem "pretežito" dekarboniziran energetski sektor.
Kanada smatra da bi proizvodnja električne energije trebala prestati do 2030., a uz nju su se Velika Britanija i neke druge članice skupine G7 na to i obvezale, rekao je Wilkinson za Reuters.
"Drugi još uvijek nastoje osmisliti načine da to uspiju unutar vremenskog okvira. Razgovor je bio dobar i svi su se obvezali nešto učiniti, a za neke, koji su više ovisni o ugljenu od drugih, pokušavamo pronaći tehničke načine da to postignu", kazao je.
Japan, zemlja domaćin sastanka, čije zadovoljenje energetskih potreba ovisi o uvozu, želi zadržati ukapljeni prirodni plin (LNG) kao tranzicijsko gorivo za najmanje 10-15 godina.