ŠEFOVI država ili vlada 25 zemalja članica Europske unije odlučili su u srijedu u Bruxellesu uspostaviti radnu skupinu za Hrvatsku, koja bi utvrdila surađuje li Hrvatska u potpunosti s Haškim sudom, što je uvjet za otvaranje pristupnih pregovora.

Ta bi se skupina trebala "konzultirati s hrvatskim vlastima i Haškim sudom te podnijeti izviješće Vijeću ministara, koje će onda donijeti odluku koja se bude nametnula", rekao je luksemburški premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Jean-Claude Juncker.

Odluka o uspostavi radne skupine ne nalazi se u zaključcima summita. Po jednim izvorima riječ je o "dogovoru", a po drugima o "posebnoj deklaraciji".

Tu radnu skupinu činili bi predstavnici sadašnjeg luksemburškog i dvaju budućih predsjedništava, britanskog i austrijskog, potom Vijeća EU-a, odnosno Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i predstavnik Komisije.

Vijeće ministara je prošli tjedan donijelo odluku o odgodi pregovora, koji su trebali započeti 17. ožujka, dok se unutar EU-a ne postigne suglasnost da Zagreb u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Juncker je rekao da tu ministarsku odluku Europsko vijeće nije mijenjalo i da ona "i dalje ostaje na snazi".

Juncker je rekao da zasad nije određen vremenski okvir do kada bi ta radna skupina trebala sastaviti izviješće o hrvatskoj suradnji te da je za razradu pojedinosti zaduženo luksemburško predsjedništvo Vijeća EU-a.

Raspravu o Hrvatskoj na proljetnom summitu EU-a, iako to nije bilo na službenom dnevnom redu, potaknula je skupina zemalja koja se zauzima za što skorije otvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Riječ je o Austriji, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

Mađarski premijer Ferenc Gyurcsany istaknuo je važnost te odluke "koja bi trebala omogućiti izlazak iz blokade, jer nakon odluke o odgodi pregovora, nismo imali određen slijed koraka" što činiti dalje.

"Sada imamo vlastitu instituciju koja će procjenjivati stanje u Hrvatskoj", rekao je Gyurcsany, dodajući da je mišljenje Haškog suda također vrlo važno, ali je samo "jedno među mnogima".

"Moramo razmotriti sve okolnosti i donijeti procjenu te nikome ne smijemo dati prigodu da neovisno i sam ocjenjuje stanje u Hrvatskoj. To je naša odgovornost, a ne ICTY-a ili nekog drugog. Moramo saslušati sve, ali prije donošenja odluke trebamo neovisno mišljenje naše radne skupine", rekao je mađarski premijer.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da još nije određeno na kojoj će razini - premijerskoj, ministarskoj ili nekoj nižoj - biti sastavljena ta radna skupina niti je utvrđeno hoće li ona putovati u Zagreb i u Haag, ili će konzultacije obaviti u Bruxellesu.

Upitan može li se očekivati da ta skupina dovrši izvješće do sljedećeg sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, 25. i 26. travnja, diplomatski izvor je rekao da "bi vremensko razdoblje od četiri tjedna moglo omogućiti da se izviješće sastavi. Ništa nije isključeno".

Iz drugih se izvora mogla čuti procjena da bi to izviješće moglo biti gotovo negdje oko 20. svibnja, dok slovenski premijer Janez Janša smatra da bi to moglo biti dovršeno do početka svibnja.

Slovenski premijer Janša je pozdravio odluku o radnoj skupini istaknuvši da bi najgore rješenje bilo "da to pitanje ostane visjeti u zraku, jer bi moglo utjecati na stabilnost i Hrvatske i cijele regije".

Prema Janši, odluka o radnoj skupini važna je i stoga što bi se sadašnja situacija s Hrvatskom mogla ubuduće ponoviti i s nekom drugom državom iz regije.

"Ako sada odredimo mehanizme, moći ćemo spriječiti moguće zastoje ubuduće", rekao je Janša.

Britanski ministar za Europu Dennis MacShane je istaknuo da, bez obzira na radnu skupinu, Hrvatska treba učiniti sve da osigura punu suradnju s Haškim sudom.

"Sva energija trebala bi se usmjeriti na to kako rješiti slučaj Ante Gotovine, koji treba prestati držati zemlju taocem, te bilo kakva misija u Hrvatskoj ili u Belgiji neće promijeniti temeljno pitanje, a to je da nam treba puna suradnja s ICTY-em te da trebamo Carlu del Ponte i njezinu cjelovitu procjenu i tada možemo otvoriti pregovore", rekao je MacShane.