Documenta: Žrtve zaslužuju poštovanje, treba raditi na utvrđivanju činjenica

Foto:  Hina

NITI jedna zemlja nije pošteđena "kružnog ponavljanja strahota" i svaka zemlja ima neke svoje krvave mrlje i stoga je važno odati poštovanje svim žrtvama sustavnog kršenja ljudskih prava i raditi na utvrđivanju činjenica te njegovati kulturu pamćenja, izjavila je Vesna Teršelić iz udruge "Documenta - Centra za suočavanje s prošlošću".

"Niti jedna država nije pošteđena kružnog ponavljanja strahota. Svaka zemlja ima neke svoje krvave mrlje, nema niti jednog nevinog plemena", kazala je Teršelić, istaknuvši da je važno odati poštovanje žrtvama, ali isto tako utvrditi tko su žrtve i po kojim su okolnostima stradale te promicati kulturu pamćenja,  na Međunarodnoj konferenciji "Otpor nasilju i zagovaranje pravde, utvrđivanja činjenica i razvijanje kulture pamćenja".

Otkrivati različite slojeve prošlosti

Teršelić smatra da se u suočavanju s prošlošću ne treba fokusirati samo na najrecentnije događaje, poput Domovinskog rata 90-ih, već otkrivati "različite slojeve prošlosti", uključujući i "nasilje političkog socijalizma", u cilju obrazovanja novih generacija i kako bi se teret prošlosti počeo smanjivati.

Podsjetila je da u Jasenovcu još uvijek stoji ploča "Za dom spremni" te da godišnje taj logor posjeti tek 10.000 ljudi. Istaknula je i da još uvijek nema odluke o tome da Goli otok postane mjesto pamćenja i obrazovni centar.

Voditeljica "Documente" također smatra da bi vlada trebala dokumente o sustavnim kršenjima ljudskih prava otvoriti i učiniti ih dostupnim.

Nataša Kandić, iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo, smatra da u državama bivše Jugoslavije ne postoji volja za pravo na znanje i suočavanje s prošlošću.

One su, kazala je Kandić, nevoljko predale veliki broj dokumenata Haškom sudu (ICTY) ali i dalje drže brojne dokumente nedostupnima i pod oznakom tajnosti. Posebice se to odnosi, dodala je, na dokumente o regularnim formacijama u oružanim sukobima, navodeći da je sud u Srbiji dokumente koji se odnose na 37. motoriziranu brigadu proglasio službenom tajnom na 35 godina.

Rommel: Ne možemo biti zadovoljni rezultatima

"Države nisu uradile posao u vezi prava na znanje", rekla je Kandić i istaknula doprinos civilnog društva na tom području.

Smatra da je krajnje vrijeme da države poduzmu "taj minimalni korak" i utvrde identitete žrtava i okolnosti pod kojima su ubijeni i na tome graditi kulturu pamćenja  i empatije.

Na panelu "Pravo na pravdu: Procesuiranje odgovornih za teška kršenja humanitarnog prava", njemački tužitelj Jens Rommel je kazao da podaci Instituta za suvremenu povijest iz Muenchena pokazuju da se od 1945. na području nekadašnje Zapadne Njemačke u vezi nacističkih zločina vodio postupak protiv 172.000 osoba čija su imena poznata.

Optužnice su podignute protiv  svega 17.000, a doneseno je 14.000 presuda, kazao je Rommel, dodavši da je od toga broja bilo 5000 oslobađajućih presuda, 6700 osuđujućih (među kojima 1100 za ubojstvo), a protiv 2100 je postupak obustavljen.

"Kada pogledamo te brojke, ne možemo biti zadovoljni rezultatima", rekao je Rommel.

Rommel: Njemačka ima političku odgovornost

Istaknuo je da njemački građani moraju prihvatiti činjenicu da su masovni zločini bili mogući samo zato jer je u nacističkoj mašineriji smrti sudjelovalo na tisuće ljude koji moraju prihvatiti svoj dio odgovornosti.

"Nadalje, Njemačka ima političku odgovornost. Nacistički su zločini organizirani ili u najmanju ruku tolerirani od strane njemačke države", istaknuo je Rommel ocijenio da današnja Njemačka ima "moralnu dužnost istraživati te zločine".

Jens Rommel se od 2015. godine nalazi na čelu Središnjeg ureda za istraživanje nacističkih zločina u Ludwigsburgu.

Počast ljudima koji su se borili protiv totalitarnih režima

Tužitelj Boguslaw Czerwinski, voditelj Povjerenstva za progon zločina protiv poljskog naroda pri Institutu nacionalnog sjećanja (IPN) u Varšavi, kazao je da se IPN  bavi nacističkim i komunističkim zločinima, uključujući ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida, u razdoblju od 1917. do 1990. godine. Bio je uključen u istragu o uvođenju ratnog stanja u Poljskoj i zaslužan je za osuđujuću presudu generalu Czeslawu Kiszcezaku.

"IPN se bavio i pokoljem u Katinskoj šumi, kada je likvidirano 22000 poljskih časnika. Taj je zločin proglašen genocidom i komunističkim zločinom", kazao je Czerwinski govoreći o zločinu koji je počinio komunistički režim Sovjetskog Saveza 1940.

Uz komunističke zločine, IPN nastavlja istraživati i nacističke zločine počinjene u Poljskoj, uključujući i najnoviji postupak koji se vodi protiv 98-godišnjaka koji živi u SAD-u.

"Nije nam samo dužnost progoniti nacističke i komunističke zločine , to je i počast ljudima koji su se borili protiv dva totalitarna režima", poručio je Czerwinski.