Na Dan Rusije, koji se obilježava danas, ruski predsjednik Vladimir Putin održao je u Kremlju susret s polaznicima programa "Vrijeme heroja", gdje je uputio poruku o besmrtnosti ruskog naroda i državnosti. Govor, koji je prenijela ruska državna agencija TASS i objavljen je na X-u izazvao je veliku pozornost zbog Putinove interpretacije nacionalnog identiteta i povijesne uloge Rusije.
Putin je tijekom susreta podijelio razmišljanje koje je prethodno vodio s ruskim piscem i ideologom Aleksandrom Prohanovom. "On mi je rekao vrlo zanimljivu stvar koju bih želio podijeliti s vama. Rekao je: 'Znate li u čemu je osnovna ideja današnjeg dana za Rusiju? U besmrtnosti.' I možda se to ne odnosi samo na današnji dan, već na Rusiju općenito. Besmrtnost ruskog naroda i Rusije, našeg multietničkog naroda i tisućljetne državnosti", istaknuo je Putin.
Putin je naglasio kako se besmrtnost Rusije i njezina naroda očituje kroz pobjede koje zemlja ostvaruje unatoč teškim iskušenjima kroz povijest.
"Naša zemlja s vremena na vrijeme prolazi kroz vrlo teška iskušenja. A besmrtnost se izražava u pobjedama naše zemlje", rekao je. Posebno je istaknuo doprinos sudionika specijalne vojne operacije u Ukrajini, navodeći da upravo oni i njihovi suborci na prvoj crti grade budućnost Rusije.
Program "Vrijeme heroja", čiji je cilj podrška i integracija sudionika "specijalne vojne operacije" u civilno društvo, prema riječima Putina, simbolizira vezu budućnosti Rusije s herojstvom i žrtvom njezinih branitelja. Putin je okupljene pozvao da se prisjete "onih koji su sada na liniji bojišnice" te je u njihovu čast predložio tradicionalni vojni poklič "ura".
Aleksandar Prohanov, s kojim je Putin vodio razgovor o besmrtnosti, poznat je kao jedan od glavnih ideologa ruskog nacionalnog patriotizma i zagovaratelj koncepta "pete imperije" koja bi objedinjavala sve epohe ruske povijesti.
Kako je izvijestilo Zajedničko Vijeće Općina - Vukovar, Dan Rusije obilježen je i u Zagrebu.
Svečani prijem u Zagrebu organizirali su ambasador Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Aleksandar Nurizade i Marina Nurizade.
Obilježavanju Dana Rusije prisustvovali su i episkop osječkopoljski i baranjski Heruvim, predsjednik ZVO-a Dejan Drakulić, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Srđan Kolar i predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Vukovarsko-srijemske županije Lazo Đokić.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., odnosi između Hrvatske i Rusije naglo su se pogoršali, a iz Kremlja su prema Zagrebu uslijedile brojne neprijateljske izjave i diplomatske mjere.
Jedan od prvih ozbiljnijih incidenata dogodio se u ožujku 2022., kada je Rusija uputila snažan prosvjed Hrvatskoj zbog izjava ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao ratnim zločincem i izrazio nadu da "ruski autokratski režim" neće još dugo ostati na vlasti.
Rusko veleposlanstvo u Zagrebu tada je objavilo priopćenje u kojem je takve izjave nazvalo "uvredljivim i neutemeljenim optužbama", istaknuvši da takvo ponašanje "razara tkivo bilateralnih rusko-hrvatskih odnosa" te pozvalo Hrvatsku na poštivanje diplomatskog bontona i izbjegavanje negativnih posljedica za međudržavne odnose.
>> Rusija žestoko prozvala Hrvatsku, bijesni su zbog izjave hrvatskog ministra
Diplomatska kriza nastavila se u travnju 2022., kada je Hrvatska protjerala 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz veleposlanstva u Zagrebu, pridruživši se tako nizu europskih zemalja koje su poduzele slične mjere zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Rusija je na to odgovorila krajem svibnja protjerivanjem pet diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi. Tom prilikom rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je hrvatskog veleposlanika Tomislava Cara, izrazilo mu "snažan prosvjed" i optužilo Hrvatsku za "neutemeljene pokušaje da optuži Rusiju za ratne zločine u Ukrajini" te za "slanje vojne pomoći neonacističkom režimu u Kijevu".
>> Rusija protjeruje hrvatske diplomate, objavili razloge
Retorika iz Moskve prema Zagrebu bila je iznimno oštra, a hrvatske vlasti optužene su za "militantnu rusofobiju" i "antirusku liniju". Rusija je isticala da su takvi potezi "u oštroj suprotnosti s postignutom kvalitetom bilateralnih veza" i da "uništavaju vezivno tkivo odnosa dviju zemalja".
Posebno su zapažene bile izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, koji je u više navrata prijetio zapadnim državama, uključujući i Hrvatsku, zbog potpore Ukrajini.
Osim verbalnih napada, ruska strana je u više navrata isticala kako Hrvatska šalje vojnu pomoć Ukrajini, što je dodatno pojačalo napetosti. U priopćenjima ruskog ministarstva vanjskih poslova i veleposlanstva u Zagrebu, Hrvatska je optuživana za "pružanje vojne pomoći neonacističkom režimu" te za "neprijateljske poteze" prema Rusiji.