Crna smrt i danas utječe na naše zdravlje, povezana je sa čestim oboljenjem

Foto: Muzej Londona

CRNA SMRT je ostavila tako nevjerojatan genetski trag na čovječanstvu da još uvijek utječe na naše zdravlje, gotovo 700 godina nakon što je harala Europom.

Doba kuge (Crna smrt) naziv je za period jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u Europu kasnih 1340-ih kada je došlo do vrhunca pandemije i gdje je u 18. stoljeću dobila ime Crna smrt.

Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovine tadašnjeg stanovništva Europe. 

Znanstvenici su u novom istraživanju analizirali DNA stoljeća starih kostura i otkrili mutacije koje su pomogle ljudima tog vremena da prežive kugu. No te iste mutacije su povezane s autoimunim bolestima koje se pojavljuju u moderno vrijeme, piše BBC.

Mutacije koje su spašavale živote

S obzirom na to da je razdoblje Crne smrti jedno od najznačajnijih i najsmrtonosnijih trenutaka u ljudskoj povijesti, stručnjaci su pretpostavili da je ovakav događaj morao na neki način oblikovati ljudsku evoluciju. Stoga su analizirali DNA iz zuba 206 drevnih kostura i uspjeli precizno datirati ljudske ostatke prije, tijekom i poslije Crne smrti.

Otkrili su da su oni s mutacijama na genu ERAP2 imali veću vjerojatnost preživljavanja kuge. Naime, geni stvaraju proteine koji komadaju neprijateljski nastrojene mikrobe i pokazuju njihove ostatke imunološkom sustavu, potičući ga da time učinkovitije prepozna i neutralizira napadača.

Geni dolaze u različitim verzijama, neki su aktivni i učinkoviti, a neki ne rade ništa. S obzirom na to da od roditelja nasljeđujete njihove kopije, sretnici iz doba kuge su od svojih dobili visoko funkcionalnu verziju gena, s korisnim mutacijama, i to kasnije "podarili" vlastitim potomcima.

Chronova bolest

Znanstvenici su rezultate potvrdili i u laboratoriju. Uzorci krvi ljudi s korisnim mutacijama bili su otporniji na bakteriju kuge Yersinia pestis. Dodatno, danas su te mutacije češće prisutne među populacijom nego što su bile prije Crne smrti.

"To je kao da gledate crnu smrt u Petrijevoj zdjelici", rekao je evolucijski genetičar Hendrik Poinar sa Sveučilišta McMaster.

No problem je u tome što su spomenute mutacije povezane s autoimunim bolestima kao što je Crohnova, upalna bolest probavnog sustava koja pogađa djecu i odrasle. Dakle, ono što je pomagalo našim precima prije 700 godina danas može naštetiti vašem zdravlju.

Istraživanje naslova Evolution of immune genes is associated with the Black Death objavljeno je u časopisu Nature

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.