KAKO bismo suzbili širenje pandemije, potrebna su nam najučinkovitija cjepiva koja možemo dobiti. Ali čak i ona najbolja ne djeluju kod svih, odnosno nisu 100% učinkovita. Kako onda možemo znati je li na nas djelovalo cijepljenje i je li nas zaštitilo od zaraze covidom-19?
Sva cjepiva protiv koronavirusa koja su sada na tržištu mogu izazvati nuspojave, uključujući bol u ruci, temperaturu, drhtavicu, glavobolju i mučninu. Te nuspojave obično nastupaju unutar prva dva dana nakon cijepljenja i često znaju biti jače izražene nakon druge doze.
Prema podacima studije Covid Symptom Study, koja je provedena nad gotovo 36.000 Britanaca koji su primili cjepivo Pfizer/BioNTech, nuspojave su češće zabilježene nakon primanja druge doze, ali i kod onih ispitanika koji su prirodno preboljeli covid-19 te se nakon toga cijepili, piše New Scientist.
Nuspojave – pozitivan znak?
U tom smislu su nuspojave pozitivan znak, iako same po sebi izazivaju neugodu. Nakon prve injekcije naš organizam već počinje razvijati imunološki odgovor, odnosno imunitet, na virus covida-19. Stoga kada primimo naknadnu injekciju, naše je tijelo već u velikoj mjeri programirano na prepoznavanje virusa te zato jače reagira na drugu dozu.
Radi se o tome da je naš imunološki sustav nakon prve doze naučio kako prepoznati koronavirus i da je već razvio stanice i molekule koje pamte njegove značajke kako bi se u budućnosti mogao učinkovito boriti protiv njega. Slično se događa i nakon zaraze covidom-19 kada razvijamo prirodni imunitet. Nakon druge doze naše tijelo prepoznaje strani element i shvaća ga mnogo ozbiljnije.
"Kada primimo drugu dozu cjepiva, naš imunološki sustav je već aktivan i spreman na juriš", objasnila je epidemiologinja Jasmine Marcelin iz Medicinskog centra Sveučilišta Nebraska.
Srećom, nuspojave nakon cjepiva ne traju dugo, dok zaraza covidom-19 može izazvati iscrpljujuće višemjesečne simptome i imati smrtni ishod.
Što ako nismo imali nuspojave?
Iako su nuspojave dobar pokazatelj da naš imunološki sustav reagira na virus, to ne znači da cjepivo nije djelovalo ako ih nismo doživjeli. Studija Covid Symptom Study je pokazala da je, čak i nakon primanja druge doze, samo polovica ispitanika imala bol u ruci, dok je svaki peti imao izraženiju nuspojavu poput povišene temperature.
"Ne biste se trebali zabrinuti ako nemate reakcije", kazala je liječnica Deborah Dunn-Walters, predsjednica radne skupine Covid-19 Britanskog društva za imunologiju.
Serološka testiranja
Ako niste imali nuspojave nakon cijepljenja, postoje još neki načini na koje možete provjeriti jeste li stekli imunitet. Neki testovi na antitijela (serološki testovi) koji se koriste za otkrivanje prirodno stečenog imuniteta na covid-19 mogu se koristiti i za otkrivanje antitijela nastalih tri tjedna nakon injekcije.
Naime, većina seroloških testova je dizajnirana tako da traži antitijela koja prepoznaju protein zvan šiljak, kojim se virus koristi kako bi prodro u naše stanice, stoga mogu prepoznati ta antitijela i kod onih koji su razvili imunitet prirodnim putem, kao i kod onih koji su to postigli cjepivom.
Takvih seroloških testova ima i u Hrvatskoj, obično se u opisu navodi da otkrivaju prisustvo specifičnih protutijela IgA, IgM i IgG. Njihova cijena varira, no obično koštaju između 150 i 250 kuna.
Određeni broj testova funkcionira tako da identificira protutijela koja prepoznaju nukleokapsidni protein, molekulu koja ne postoji u cjepivima tako da ona nisu sposobna prepoznati jesmo li stekli umjetni imunitet.
No treba uzeti u obzir da ni jedan test nije savršen. Testovi na protutijela znaju u 10% slučajeva prikazati lažno negativne rezultate, odnosno pokazati da ispitanik nema protutijela iako ih zapravo posjeduje. Stopa lažno pozitivnih nalaza je mnogo niža, iznosi oko 2 posto.
Nisu siguran alat, samo mogu služiti kao orijentir
Komercijalni serološki testovi koji se sada nude na tržištu obično daju samo odgovor da/ne i ne mjere kvantitativnu razinu antitijela koja obično opada s vremenom nakon prirodne zaraze covidom-19. Nakon nekoliko mjeseci mnogi više i nemaju protutijela u svom organizmu, ali to ne znači da i dalje nisu imuni.
Protutijela zapravo ne prikazuju potpunu sliku našeg imuniteta. Imamo i druge dijelove imunološkog sustava, uključujući B-stanice koje stvaraju antitijela, ali se ne mogu otkriti serološkim testom, i T-stanice koje izravno ubijaju stanice zaražene virusom. Stoga mnogi stručnjaci ne preporučuju da se serološki testovi koriste kako bi se utvrdila učinkovitost cjepiva ili razina kolektivnog imuniteta.
Neke kompanije, poput britanske Indoor Biotechnologies i njemačke Qiage,n razvijaju testove za T-stanice. Ovakvi testovi bi nam u budućnosti mogli pokazati koliko dugo stvarno traje imunitet i koliko često bismo se trebali cijepiti.
Serološki testovi stoga nisu siguran alat i samo mogu poslužiti kao orijentir.
"Bez obzira na sve, ključno je da se nakon cijepljenja ponašamo kao da nismo imuni na virus", smatra imunolog Paul Morgan sa Sveučilišta Cardiff u Velikoj Britaniji. Naime, potrebno je dva do tri tjedna da cjepivo stvarno počne djelovati. Ni nakon tri tjedna nije 100% učinkovito, već samo značajno smanjuje mogućnost zaraze.