Četiri stvari koje splitska Ultra može naučiti od berlinske Lollapalooze

Foto: Johannes_Riggelsen

U BERLINU je prošle godine 9. i 10. rujna održan veliki muzički festival Lollapalooza, koji je pohodilo oko 70 tisuća ljudi sa svih strana svijeta, a među njima je bio i Indexov novinar. Za razliku od splitske Ultre, berlinska je Lollapalooza prošla bez ikakvih incidenata ili većih problema, a razlog tome je posve drugačiji pristup organizaciji festivala, kao i velike razlike u ponašanju lokalnih vlasti i policije.

Zato analiziramo što se to napravilo da bi u svakom pogledu logistički i organizacijski zahtjevnija Lollapalooza prošla glatko, odnosno što se propustilo učiniti u Splitu.



Radiohead, Kings Of Leon, Major Lazer, Paul Kalkbrenner, New Order, Kaiser Chiefs, Tocotronic, Roisin Murphy, Years & Years i James Blake samo su neki od 45 izvođača koji su činili impresivni lineup prošlogodišnje berlinske Lollapalooze, za koju je prodano 140 tisuća ulaznica. Na festivalu Ultra Europe u Splitu proteklih se dana okupilo ipak manje gostiju, a i bila je riječ o žanrovski gledano drugačijem muzičkom događaju. Ipak, može se usporediti koje su ključne razlike u organizaciji ova dva ljetna muzička festivala i što bi splitska Ultra mogla naučiti od berlinske Lollapalooze.

1. Bolja komunikacija među građanima, organizatorima festivala i lokalnim vlastima

Kada je najavljeno da će se 2016. godine poznati muzički festival Lollapalooza održati u berlinskom Trepotower Parku, dio stanovnika nije bio sretan što će njihov prelijepi i veliki park, u kojem se nalazi i monumentalni spomenik Crvenoj armiji koja je 1945. oslobodila Berlin, dva dana biti okupiran od strane desetaka tisuća partijanera. Postavljala su se pitanja o tome može li park to izdržati, hoće li nakon festivala ostati uništene livade i drveće, ima li smisla festival takve veličine održavati u gradu umjesto na nekoj lokaciji na gradskoj periferiji, kako će se stanovnici nositi s ogromnom gužvom itd., a to je izazvalo i nekoliko prosvjeda. No, skepsa stanovnika Treptowa potaknula je i brzu reakciju lokalnih vlasti, kao i organizatora Lollapalooze, te je održano više javnih tribina i susreta zainteresiranih dionika, na kojima se raspravljalo o opravdanosti ideje da se Lollapalooza održi u Treptower Parku, kao i izazovima koji takav događaj predstavlja.

Neke od kritika lokalaca bile su prihvaćene i uvažene u organizacijskom smislu. Iako svi stanovnici Treptowa koji su prosvjedovali protiv Lollapalooze nisu bili razuvjereni, ovakav je pristup rezultirao izostankom prosvjeda i blokada tijekom dvodnevnog održavanja festivala, između ostaloga jer je kritikama stanovnika ukazana dužna pažnja i poštovanje.

Kada je riječ o organiziranju festivala Ultra Europe u Splitu, sve to već godinama izostaje, a građani Splita nisu u prilici direktno komunicirati s predstavnicima lokalnih vlasti i organizatora festivala, te iznijeti svoje primjedbe u vezi s Ultrom, kao i prijedloge kako bi se održavanje ovako velikog festivala moglo bolje organizirati na korist svih kojih se on tiče.

2. Razlike u postupanju i sigurnosnoj politici berlinske i splitske policije

Sudeći po izvještajima u medijima, ključna aktivnost splitske policije tijekom Ultre je, uz obavezno održavanje kakvog-takvog javnog reda, bila privođenje mladih zbog većinom malih količina marihuane i opojnih droga. Kulminacija takvog pristupa zasad je tragična smrt jednog 14-godišnjaka, koji je u bijegu od policije umro, i to nakon što je pokušao progutati vrećicu u kojoj je navodno bila mala količina marihuane, od čega se ugušio. Splitska policija pritom nije u vezi s Ultrom imala jedan sigurnosni izazov štićenja festivala kao berlinska u slučaju prošlogodišnje Lollapalooze, s obzirom na to da je opasnost od terorističkog napada u Splitu daleko manja nego u Berlinu.

Iako je hrvatska policija obavezna postupati u skladu s važećim zakonima kada je riječ o opojnim sredstvima, teško da se u veliki policijski uspjeh može ubrojiti privođenje više od sto mladih ljudi zbog malih količina droge. Time policija nije prekinula nikakve narko-lance, niti je iza rešetaka strpala neke velike i opasne dilere, nego je velike ljudske resurse usmjerila na najlakši mogući zadatak - hvatanje mladeži koja je raspoložena konzumirati opojna sredstva na muzičkom festivalu.

Berlinska policija naravno ima mnogo liberalniju politiku kada je riječ o drogama te ne troši svoje vrijeme niti ljudske resurse na hapšenje krajnjih korisnika koji u posjedu imaju male količine. Ključno upozorenje koje je berlinska policija uputila posjetiteljima Lollapalooze na dan početka festivala bilo je da se paze džeparoša, i to uz poruku: "Želimo vam nezaboravan vikend na festivalu!".

Glasnogovornik berlinske policije je medijima pred kraj festivala poručio da “nema ništa posebno za prijaviti", te da festival prolazi "u miru i veselju". Masovnih hapšenja mladih nije bilo, iako nema sumnje da su se tijekom festivala konzumirala i opojna sredstva.

3. Korištenje suvremenih sredstava komuniciranja

Berlinska policija ima svoje vrlo aktivne i izvrsno vođene profile na Facebooku i na Twitteru, splitska policija ih nema. Primjerice, Polizei Berlin na Twitteru prati 308 tisuća ljudi, a tweetovi se objavljuju i na engleskom jeziku kada je to potrebno, a ne isključivo na njemačkom. Tako berlinska policija radi mnogo transparentnije nego splitska, a i brže i efikasnije informira građane o važnim događajima, svojim aktivnostima i upozorava kada je to potrebno.

Stoga bi bilo poželjno, i to ne samo zbog Ultre, da splitska policija uskoro počne koristiti društvene mreže za komunikaciju s građanima. Također, do mlade publike kakva pohodi Ultru lakše će se doprijeti preko Twittera i Facebooka, te ostalih popularnih društvenih mreža, nego samo objavljivanjem informacija na vlastitim službenim stranicama.

4. Odgovornije ponašanje organizatora, koji trebaju imati i svoje javno lice

Prema pisanju Berliner Zeitunga, Lollapalooza 2016. godine u Berlinu bila je "skoro zastrašujuće savršeno organiziran festival". To se ostvarilo zahvaljujući liderstvu Fruzsine Szép, šefice festivala koja je, kada je trebalo, istupala u medijima te upravljala timom od više stotina ljudi koji su radili u organizaciji. Iako je kroz Treptower Park u dva dana prošlo više od 100 tisuća ljudi, iza njih nisu ostale hrpe smeća niti demoliran park, nego je manje-više sve ostavljeno kako je i bilo prije Lollapalooze, zahvaljujući i naglasku organizatora na Lollapaloozinu ekološku osviještenost i u teoriji i u praksi.

Kada je pak riječ o Ultri u Splitu, iako se ovaj festival u drugom najvećem hrvatskom gradu održava već nekoliko godina, on nema svoje javno lice, niti se trudi brendirati kao ekološki odgovorna manifestacija. Mediji su redovito puni priča o problemima građana Splita s partijanerima, ali i pokušaja da se na mladima koji dolaze na Ultru masno i na brzinu zaradi. Iako se sve to ponavlja već par godina, organizatori Ultre ne osjećaju potrebu dodatno se pozabaviti sa svim tim problemima, niti transparentnije predstaviti svoj rad na organizaciji festivala. Svojim ignoriranjem svega toga organizatori Ultre šalju poruku da ih nije briga za Splićane i teškoće koje njihov festival izaziva u svakodnevnom funkcioniranju gradskog života.