Divjak u svojoj analizi tumači kako Hrvatska, za razliku od ostalih članica, nikada nije imala jasno definiran datum ulaska, niti ciljeve koje na putu prema članstvu u EU treba ispuniti. Umjesto toga Hrvatska je, tvrdi Divjak, na svom zbunjujućem putu uglavnom vođena nizom događaja koji su pokazali nedostatak plana i vizije.
HDZ-ova vlast je najveći problem
"Vlada nema nikakvu ideju kako upravljati zemljom", tvrdi Divjak, te dodaje kako su svi napori trenutno fokusirani na što skorije podčinjavanje Zagreba Bruxellesu. "Čini se da je Bruxelles idući 'B' na redu za Hrvatsku - nakon Budimpešte, Beča, Berlina i Beograda", tvrdi Divjak.
Glavni razlog loše percepcije EU među Hrvatima, smatra Divjak, leži upravo u nesposobnoj HDZ-ovoj vlasti, uvjerenoj da će samo članstvo u EU preko noći riješiti sve nagomilane probleme. U tom pogledu Divjak uspoređuje Hrvatsku sa Srbijom, čiji su stručnjaci još 2000. godine izračunali da će u EU vjerojatno ući 2016. i zacrtali put prema tom cilju, ali i s Turskom, koja je status kandidata dobila 1999. godine, ali je razvila strategiju ekonomskog razvoja i rasta koja se uopće ne oslanja na ulazak u EU.
Statistika ne laže
"Hrvatska nikad nije imala strategiju", kaže Divjak koji smatra da rezultati pregovora više ovise o lobističkim sposobnostima Ive Sanadera i Jadranke Kosor nakon njega nego o realnim reformama i rezultatima, zbog čega se Hrvatska danas i nalazi u situaciji da medijske stupce pune korupcijske afere, a gospodarstvo balansira na rubu propasti.
Statistika ne laže, a usporedbe Hrvatske s kandidatima Turskom i Makedonijom, te Srbijom koja će uskoro dobiti status kandidata i Slovenijom, koja je već članica EU, su porazne. Vanjski dug u Hrvatskoj iznosi 100 posto BDP-a. U Turskoj je ta brojka 45 posto, u Makedoniji 59 posto, u Srbiji 74 posto. Hrvatsko gospodarstvo je i dalje u padu, dok Turska ostvaruje rast od 7,3 posto, Srbija od 1,8 posto, a Makedonija od 1,5 posto.
"EU neće biti popustljiva"
I što je još gore, ističe Divjak, nema znakova da će se gospodarstvo uskoro oporaviti. Hrvatska je i dalje ovisna o zaduživanju u inozemstvu, a Vlada nema ideju kako da smanji potrošnju javnog sektora. Nesposobnost Vlade da se obračuna s ekonomskom situacijom, piše Divjak, dovodi Hrvatsku korak bliže gospodarskoj nesigurnosti i mogućem bankrotu, te je udaljava od integriranog EU tržišta, koje ponovo počinje rasti.
"Europska unija neće prema Hrvatskoj biti popustljiva, uzevši u obzir probleme s Rumunjskom i Bugarskom. Neće biti popustljiva niti zato što su ostale zemlje koje kandidiraju za članstvo u boljem stanju nego Hrvatska", piše Divjak, te zaključuje da je "istina da je noć uvijek najmračnija tik prije zore, ali hrvatska je zora još daleko".