Amerika podijeljena zbog spomenika Konfederaciji: Ostaju ili nestaju?

Foto: 123rf

AMERIKANCI intenzivno raspravljaju jesu li spomenici iz doba Konfederacije i oni koji slave heroje tog udruženja jedanaest južnih robovlasničkih saveznih država rasistički ili odaju počast američkoj povijesti, no u posljednje vrijeme jača trend uklanjanja tih spomenika diljem zemlje.

Visoka, tamna figura na konju, ovjekovječena u bronci, stoji u svježe preimenovanom Parku emancipacije, okružena vrtovima punim cvijećem.

Kip generala Konfederacije Roberta E. Leeja nalazi se više od stotinu godina u Charlottesvilleu, gradu u središtu Virginije, stoički gledajući na zajednicu. No moguće je da to uskoro više neće biti tako.

Uklanjanje spomenika

Spomenici u čast Leeju i drugim čelnicima Konfederacije, gubitničke strane u krvavom Američkom građanskom ratu koji je trajao od 1861. do 1865. godine, postali su točka prijepora u Sjedinjenim Državama. Mnogi od njih već su uklonjeni ili preseljeni, dok ostalima, poput Leeju u Charlottesvilleu, prijeti slična sudbina.

Protivnici tih spomenika tvrde da predstavljaju mračna poglavlja američke povijesti u kojima je ropstvo bilo legalno, a rasizam norma. Drugi smatraju kako je micanje spomenika poput uklanjanja dijela povijesti, te ističu da oni odaju počast samo pojedincima.

Jedna od točki preokreta koja je pokrenula trend micanja znamenitosti iz američke povijesti bilo je ubojstvo devetero posjetitelja crkve u Charlestonu u Južnoj Karolini iz 2015. godine koje je izvršio muškarac s rasističkim pogledima, tvrdi povjesničarka Lesley Gordon.

Istine s kojima se treba suočiti

Južna Karolina je otprilike mjesec dana nakon tog ubojstva odlučila, nakon duge rasprave, ukloniti konfederacijske zastave sa svog teritorija, a taj primjer su ubrzo popratili i gradovi u drugim saveznim državama.

Jedan od istaknutijih bio je New Orleans u Louisiani gdje je od 2015. uklonjeno nekoliko spomenika. Gradonačelnik tog grada Mitch Landrieu rekao je u govoru u svibnju, nakon posljednjeg micanja spomenika, da postoje "istine o njihovom gradu s kojima se moraju suočiti".

Landrieu se upitao zašto u tom većinski crnačkom gradu nema znamenitosti koje pamte "bol, žrtvu i stid" ropstva u New Orleansu, dok ima velik broj onih u čast vojnicima i čelnicima Konfederacije.

To je "laž zbog propusta", smatra gradonačelnik.

"Postoji razlika između sjećanja i poštovanja povijesti", zaključio je Landrieu.

Prosvjedi i kontraprosvjedi

Nedavno je izglasano kako će biti uklonjen Leejev kip u Charlottesvilleu, što je izazvalo javnu podršku, ali i osudu. Neke skupine žele ga zadržati, a u tome se ističe rasistička skupina Ku Klux Klan (KKK) koja je 8. srpnja održala prosvjed na kojem je bilo više od tisuću ljudi, među kojima i pedesetak njihovih članova, istaknula je gradska glasnogovornica Miriam Dickler. Velik broj ljudi na toj demonstraciji bili su kontraprosvjednici.

Iako je javnost bila zgrožena time što je grad dopustio taj događaj, Gordon, predstojnica južnjačke povijesti na sveučilištu u Alabami, naglašava kako su KKK i njihove poruke "odvratne", no da imaju pravo iskazati svoj stav u javnosti.

"U isto vrijeme treba znati što oni zagovaraju i zašto", smatra povjesničarka.

Simboli Konfederacije

Bijeli rasisti koji zagovaraju zadržavanje konfederacijskih spomenika nisu nova pojava. Spomenik u Virginiji izgrađen je 1924. i jedan je od mnogih simbola Konfederacije postavljenih godinama nakon Američkog građanskog rata.

Skupine koje to to podržavaju aktivno promiču ono što Gordon naziva "narativom izgubljenog cilja", što znači da one slave vojnike i vođe Konfederacije i ignoriraju ono zbog čega se taj rat stvarno vodio, a to je ropstvo.

Ipak, neke grupacije žele zadržati takve kipove iz povijesnih ili patriotskih razloga. Dvije organizacije i 11 ljudi je krajem ožujka podnijelo žalbu protiv Charlottesvillea, pokazuju sudski dokumenti. Oni smatraju da grad ne može ukloniti Leejev kip jer to krši zakon Virginije koji zabranjuje uklanjanje spomenika ratnim veteranima.

Povijesni kontekst

Grad tvrdi da micanje tog monumenta ne bi išlo protiv zakona jer se on odnosi na razdoblje nakon 1997., a ne od 1924. godine.

Gordon kao povjesničarka smatra da grad kod takvih kipova treba stavljati natpise kako bi ih stavio u kontekst, u isto vrijeme podržavajući zajednice koje ih žele ukloniti.

Pored Leejeva kipa u parku koji je do nedavno nosio njegovo ime takav natpis ne postoji.