Vrlo konzervativna procjena: Financijska kriza SAD je koštala 12,8 bilijuna dolara

FINANCIJSKA kriza koja je nastala nakon propasti Lehman Brothersa američku je ekonomiju koštala najmanje 12,8 bilijuna dolara, pokazala je nova studija neprofitne organizacije Better Markets. Pritom valja napomenuti kako autori studije naglašavaju kako je riječ o vrlo konzervativnoj procjeni i da su realni troškovi zapravo vjerojatno i veći, ali ih je teško precizno izračunati.

Better Markets, organizacija koja se zalaže za stroga pravila poslovanja na Wall Streetu, studiju je objavila točno na četvrtu godišnjicu bankrota Lehman Brothersa, a ona služi kao svojevrsna kontra neprestanim tvrdnjama bankara da su nove financijske regulative te koje stvaraju troškove. Studija jasno pokazuje da su troškovi ipak puno veći ako se bankama daju slobodne ruke da unište globalnu ekonomiju.

Federalne rezerve samo štampaju novac i dug prebacuju na leđa građana

Organizacija Better Markets objašnjava kako će gubitak BDP-a u periodu od 2008. do 2018. iznositi 7,6 bilijuna dolara, odnosno toliko bi veći američki BDP bio da nije došlo do krize. Preostalih 5,2 bilijuna dolara predstavljaju dodatni gubitak BDP-a koji je izbjegnut, ali samo zahvaljujući "izvanrednim mjerama fiskalne i monetarne politike" koje je vlada pokrenula tijekom krize, prenosi Washington Post.

Pritom s velikom dozom skepse valja uzeti termin "izbjegnut", jer je riječ o rupi koja je pokrivena financijskim stimulansima Federalnih rezervi, kupovanjem obveznica i snižavanjem kamata. Na koncu će taj minu ipak morati pokriti obični građani, odnosno porezni obveznici. Studija Better Marketsa uz to spominje, ali ne uvrštava u konačnu cijenu krize, i gubitak od 11 bilijuna dolara koja su pretrpjela američka kućanstva, odnosno obiteljski budžeti.

Dug je van svake kontrole, ali se i dalje sustavno povećava

Grupacija dodaje da stvarni i izbjegnuti troškovi krize obuhvaćaju niz kategorija, uključujući skok nezaposlenosti, vladinu pomoć za financijski sektor, razne druge bailoute i druge vidove podrške. Better Markets upozorava da je financijska kriza ostavila SAD sa "smanjenim fiskalnim kapacitetom" da se izbori s budućim problemima, zbog čega  je javni dug značajno uvećan. Konkretno, dosegao je cifru od 16 bilijuna dolara, što se otprilike poklapa sa stvarnim gubitkom nastalim zbog krize.

Nemoguće je izračunati cijenu uništenja ljudskog kapitala

Naravno, cifra od 12,8 bilijuna dolara ne uključuje niz "posljedičnih" troškova koji se ne mogu lako izračunati, poput pretvaranja investicijskih banaka kao što je Goldman Sachs u holding kompanije, koje imaju pun pristup federalnoj podršci za banke. Naravno, nemoguće je odrediti i cijenu uništenja ljudskog kapitala izraženog kroz dugoročnu masovnu nezaposlenost.

"Postoje deseci milijuna Amerikanaca koji nikad neće vratiti zaradu, obrazovanje, vještine i poslovnu praksu koje su izgubili zbog krize", navodi se u studiji Better Marketsa. Zbog svega toga ostaje jasno kako je procjena gubitka na 12,8 bilijuna dolara stvarno vrlo konzervativna.