Foto: Guliver image/Getty images

ČELNICI zemalja članica EU, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, sastat će se u četvrtak na dvodnevnom summitu EU u Bruxellesu na kojem će razgovarati o ekonomskim pitanjima, bankovnoj uniji, sigurnosnoj i obrambenoj politici te potvrditi zaključke o proširenju.

U srijedu, dan prije summita razgovaraju ministri financija zemalja članica pokušavajući dogovoriti sve pojedinosti drugog stupa bankovne unije. Ne uspiju li u tome, ne isključuje se mogućnost da se time na summitu bave šefovi država ili vlada zemalja članica.

Summit će započeti raspravom o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja na dnevnom radu sastanaka na vrhu nije bila od 2008. godine. Na raspravi će kao gost sudjelovati i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Tijekom radne večere, čelnici će u nazočnosti predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija, raspravljati o ekonomskoj situaciji, dovršetku bankovne unije te o sustava partnerstava za rast, zapošljavanje i konkurentnost.

Partnerstvo za rast, zapošljavanje i konkurentnost novi je termin za ono što se proteklih dana i tjedana nazivalo ugovorni aranžmani.

Riječ je o sustavu po kojima bi zemlje članice sklapale ugovore, odnosno partnerstva za rast, zapošljavanje i konkurentnost s europskim institucijama o provedbi reformi, a u zamjenu bi dobile financijsku potporu.

Ta partnerstva trebala bi biti namijenjena za zemlje eurozone, ali i otvorena za sve članice EU. Čelnici zemalja članica trebali bi u svojim zaključcima zadužiti predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya da za summit u lipnju 2014. godine pripreme detaljan prijedlog o tome kako bi taj sustav funkcionirao i odakle bi dolazio novac kao potpora za reforme.

U petak će čelnici potvrditi zaključke o proširenju

U nacrtu zaključaka se navodi da bi sustav partnerstava bio uključen u Europski semestar, da bi bio otvoren za sve zemlje, osim onih koje se nalaze u postupku prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, postupku prekomjernog deficita ili koje su u programu financijske pomoći eurozone.

Hrvatska bi dakle mogla sklopiti takvo partnerstvo tek kad iziđe iz postupka prekomjernog deficita.

Sustav bi uključivao mehanizme solidarnosti koji bi pružali prikladnu potporu zemljama članicama koje sklope ugovorni aranžman, to jest pomoć za investicije koje bi poticale rast i stvaranje radnih mjesta. Taj sustav ne bi uključivao financijske obveze zemalja koje ne sudjeluju u njemu i ne bi bio povezan s višegodišnjim europskim proračunom.

Pitanje kako će se financirati mehanizmi solidarnosti - povoljnim zajmovima, dotacijama, jamstvima - ostaje otvoreno i to bi trebali razraditi Barroso i Van Rompuy za lipanjski summit.

U petak će čelnici potvrditi zaključke o proširenju, koje su ministri vanjskih poslova prihvatili u utorak. Zaključeno je da Srbija otvori pristupne pregovore u siječnju sljedeće godine, a da bi Albanija u lipnju sljedeće godine mogla dobiti kandidatski status, ako nastavi s reformskim trendom.