Foto:
"Obraćam Vam se sa dopisom u kome ne krijem razočaranje i ogorčenost. Upravo sam vraćen iz Zavoda za transfuziju u Petrovoj ulici sa obrazloženjem da "samo hrvatski državljani mogu dobrotvorno da daruju krv". Kao član obitelji hrvatskog državljanina, kome je odobren legalan boravak u RH, sa radnom dozvolom, zaposlenjem i reguliranim zdravstvenim osiguranjem osjećam se vrlo neugodno zbog sporne odredbe po kojoj samo oni koji su državljani RH imaju pravo da budu darivatelji krvi ali i da budu privilegirani u odnosu na sve one druge koji to nisu.
Ne znam smijem ili ići toliko daleko da pomislim da se sporna odredba Zakona odnosi da su samo državljani RH podobni da se njihova krv daje svojim državljanima. Na ovaj način institucije RH isključuju, a trebalo bi da je obrnuto, sve one koji su drugačiji, u ovom slučaju građane drugih zemalja (čitaj reda). Ovim dopisom izražavam moju zaprepaštenost time da je jedan human čin zaustavljen i da se time osjećam vrlo neprivilegirano u odnosu na društvo u kojem živim. S poštovanjem, Ivan Z."
Uskoro slijede izmjene i svi koji žive više od godinu na području Hrvatske moći će darovati krv
I na stranicama Zavoda stoji kako strani državljani ne mogu biti darivatelji krvi:
"Transfuzijska služba svake zemlje prati epidemiološko stanje u zemlji, prati uvjete života darivatelja i prema tim pokazateljima određuje kako i kojim testovima ispitivati krv darivatelja na prisutnost uzročnika zaraznih bolesti.
Zbog toga svaka zemlja može biti sigurna samo u krv i krvne pripravke dobivene od darivatelja krvi u toj zemlji.
Pravilnikom o krvi i krvnim sastojcima od 16. prosinca 1998. (NN 14/99) u čl. 9, u stavku 2 je propisano da darivatelj krvi mora biti državljanin Republike Hrvatske."
Razgovarali smo jutros s ravnateljicom Zavoda prim.dr.sc. Irenom Jukić, dr.med., spec.transfuziolog. Ona kaže kako je u pozadini svega lokalna epidemiološka slika naroda ili zemalja, koja je zapravo najbitnija jer u različitim zemljama nemamo jednake niti uzročnike niti prijenosnike bolesti.
Zatim, objašnjava nam Nakić, kad govorimo o darivanju sve zemlje članice moraju poduzeti sve da same zadovolje potrebe svojih bolesnih sugrađana. I treći razlog je taj što u slučaju da se otkrije neka prijenosna bolest kod osobe koja je primila krv, vrlo brzo se mora doći do krvi darivatelja.
"Nije samo u Hrvatskoj tako, tako je i u nekim drugim zemljama, primjerice Sloveniji. A recimo niti nakon 11. rujna u SAD-u Europljani nisu mogli biti darivatelji", kaže Nakić i ponavlja "prvi i osnovni razlog što samo hrvatski državljani mogu darivati krv je zemljopisna epidemiološka slika".
No, dodaje uskoro slijedi izmjena Pravilnika prema kojemu će krv moći darivati i osobe koja na području Republike Hrvatske žive najmanje godinu dana i to mogu dokumentirati. "Prijedlog izmjena je napravljen, očekujemo da će izmjene stupiti na snagu u trećem tromjesečju ove godine", kaže za Index Irena Nakić.