Foto: liberland.org, Facebook
PROŠLO je manje od mjesec dana od kako je češki političar i aktivist Vit Jedlička proglasio Slobodnu Republiku Liberland, koja se smjestila na granici Hrvatske i Srbije, na zemlji koje se i jedna i druga zemlja principijelno odriču. Nova država proteže se na površini od 7 kvadratnih kilometara, što je čini gotovo četiri puta većom Monaka, jedne od najbogatijih država na svijetu.
Granično pitanje i podivljali nacionalizam
Posebno je žalosna površnost hrvatskih građana sa izraženim nacionalnim nabojem, koji su proglašenje Slobodne Republike Liberland doživjeli ni manje ni više nego napad na suvereni hrvatski teritorij i izrugivanje hrvatske državotvorne misli. Neki agilniji ne libe se pozivati Vladu RH da oružanom intervencijom oslobodi "okupirani hrvatski teritorij", a da se g. Jedličku utamniči zbog uzurpiranja nacionalnog teritorija.
Objasnimo zato jednom za svagda što je tu posrijedi. Hrvatska i Srbija trenutno se nalaze u graničnom sporu oko toga gdje bi točno trebala biti granica između dvije države. Srpska strana smatra da je najprirodnije da granica bude na Dunavu, i da linija koja prolazi sredinom toka rijeke ujedno bude i granična linija. Hrvatska strana pak smatra da taj kriterij nema puno smisla, budući da se tok Dunava mijenja u vremenu. Zbog toga Hrvati smatraju da je jedini ispravni kriterij taj da se srpski i hrvatski teritorij utvrdi prema zemljišnim i katastarskim knjigama, bez obzira sa koje se strane Dunava nalazi.
Nepotrebno je reći, svaka se zemlja zalaže za onaj princip koji joj osigurava veći teritorij. Stvar će se vjerojatno odlučiti na međunarodnoj arbitraži, ali u ovom trenutku takvo nešto se niti ne nadzire. Države očito imaju prečih problema, pa se u ovom trenutku održava status quo sa privremenim sporazumom oko toga koja zemlja osigurava koju granicu.
Ova situacija dovodi do toga da postoje džepovi koje ni jedna zemlja ne želi – jer kada bi ih prisvojila, morala bi se odreći svog graničnog principa i tako izravno ugroziti svoj nacionalni interes. Jedan od takvih džepova je teritorij Liberlanda koji se nalazi s hrvatske strane Dunava, dok je istovremeno zaveden u srpskim katastarskim knjigama. Prema tome, ako bi Hrvatska odlučila javno zauzeti stav da je Liberland hrvatski teritorij, ona bi se automatski odrekla vlastitog principa kojeg niti jedna vlada od Franje Tuđmana pa do danas nije dovela u pitanje!
Ukratko, oni koji primiču ideju da je Liberland hrvatski teritorij, izravno rade protiv hrvatskih nacionalnih interesa i oslabljuju hrvatsku pregovaračku poziciju u pograničnom sporu sa Srbijom! Prema tome, svaki pravi hrvatski nacionalist morao bi se svim silama zauzimati za to da Hrvatska što prije i po kratkom postupku prizna suverenitet Slobodne Republike Liberland. Tako bi Hrvatska učvrstila svoju pregovaračku poziciju, a u slučaju da dobije spor (što očekujemo), Srbija bi bila ta koja bi ostala bez 7 kvadratnih kilometara svog teritorija. Štono bi se reklo, win-win situacija.
Ekonomski prosperitet na pragu
Drugi razlog zašto bi svatko tko voli Hrvatsku trebao svim srcem podržavati ideju Liberlanda je nezamislivi ekonomski prosperitet koji bi nam donijela jedna takva porezna oaza u neposrednom susjedstvu. Kome je to teško zamisliti, neka pogleda kako su gradovi-države poput Monaca, Hong Konga ili Singapura podigli ekonomiju svojih susjeda. Ili neka se sjeti Dubrovačke Republike – jedne od najbogatijih država tadašnjeg svijeta – i koliko je dobrih stvari iz toga proizišlo.
Porezna oaza u srcu Balkana, s izlazom na međunarodne teritorijalne vode, već je počela privlačiti kapital nezamislivih razmjera. U razgovoru s ljudima koji rade na projektu Liberland neslužbeno doznajem da će se u trenutku kada Liberland proglasi suverenost praktički istog dana u tu državicu sliti oko 2 milijarde USD-a stranog kapitala, od strane investitora iz cijelog svijeta. Malo tko može i zamisliti kako bi taj komadić močvare mogao izgledati godinu ili dvije dana od danas i koliko će nam to donijeti ekonomske koristi.
Naravno, to će isto tako značiti i da će se naši političari morati dodatno potruditi kako bi hrvatske poduzetnike odgovorili od toga da svoje poslovanje presele u Liberland. To će nužno dovesti i do poboljšanja poduzetničke klime u Hrvatskoj, što je od koristi (gotovo) svima.
Situacija na terenu
Veleposlanstvo Slobodne Republike Liberland trenutno je smješteno u Bačkom Monoštru, naselju koje je sa srpske strane najbliže teritoriju Liberlanda. Predsjednik Jedlička od tamo komunicira s novinarima, vodi pravnu borbu za teritorijalni suverenitet, razgovara s budućim investitorima. Okružen je sa volonterima koji dolaze doslovno sa svih krajeva svijeta i pomažu u rješavanju praktičkih problema na terenu.
Kopnena granica Liberlanda trenutno je blokirana kordonom hrvatske policije (što je logično, s obzirom da je to ujedno i granica Europske Unije), dok je situacija sa vodenim prilazom i dalje nejasna. Ipak, neslužbeno doznajem da je određeni broj entuzijasta, stranci iz cijelog svijeta, uspio utemeljiti prvu koloniju na Liberlandu. Trenutno žive u improviziranim nastambama, a priča se i da su opremljeni generatorima za struju. Nedostatak stanovništva do sada je bila pravna prepreka da se po odredbama međunarodnog prava proglasi nova suverena država – problem koji bi se zahvaljujući ovim naseljenicima ubrzo mogao riješiti.
Sustav teritorijalne obrane
Liberland razvija i specifični sustav teritorijalne obrane koji se neće temeljiti na nošenju oružja već na nošenju – kamera. Ideja je da svaki liberlandski "vojnik" bude opremljen kamerom sa online streamingom koji će momentalno alarmirati svjetsku javnost ukoliko dođe do bilo kakve ugroze teritorijalne suverenosti, ili pak toga da granična policija jedne ili druge susjedne države prekorači svoje legitimne ovlasti. Neslužbeni izvor potvrđuje i da se prvim naseljenicima već nalazi nekoliko "vojnika", spremnih zabilježiti svaki eventualni međunarodni incident na liberlandskom teritoriju.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala