Foto: AFP

KAKO izvući do 200 milijardi "grčkih" eura koje su deponirane u švicarskim bankama, jedno je od glavnih pitanja u Grčkoj, a čini se kako su i blizu odgovora. Naime u posljednje vrijeme intenzivirali su se pregovori Grčke i Švicarske, a navodno je pri kraju sporazum o oporezivanju ušteđevine. Grčki mediji špekuliraju kako je u švicarskim bankama deponirano najmanje 30 a najviše 200 milijardi eura te se nadaju pozamašnom prilivu novca u presušene državne blagajne ukoliko prođe "porez na ušteđevinu". No, pravi iznos novca na tim računima nije poznat.

Tri mogućnosti za grčke štediše u švicarskim bankama

"Jedino je sigurno da su Grci od 2009. godine do danas sa svojih računa u domaćim bankama podigli više od 65 milijardi eura, od čega je najmanje 16 milijardi završilo na računima u inozemstvu", piše Deutsche Welle u svojoj analizi "grčkog rješenja djela problema".

DW citira pravnika Ilias Bissias koji je objasnio da ukoliko bude prihvaćen "porez na ušteđevinu" svaki bi grčki klijent švicarskih banaka prema sporazumu imao tri mogućnosti:

"Ili će ostati anoniman i platiti paušalni porez od najmanje 30 posto na cijeli kapital, a vjerojatno još i više. Ili će posredstvom švicarske banke prijaviti svoju ušteđevinu grčkom poreznom uredu i podvrgnuti se poreznoj kontroli. Ili će dobiti rok od četiri ili pet mjeseci da bi zatvorio svoj švicarski račun.", naglasio je Bissias koji radi na pravnim poslovima u Ateni i Zuerichu.

Odmah u startu 3 milijarde eura!?

Ne manje bitna je procjena kako na sivu ekonomiju u Grčkoj otpada 25 do 30 posto BDP-a, pa je vrlo vjerojatno da dio novca na švicarskim računima potječe od utaje poreza.

Tako se citira tekst u atenskom tjedniku "Real News" koji je krajem 2011. godine izvijestio da tadašnji ministar financija Venizelos polazi od svote u visini od najmanje 30 milijardi eura te da s Bernom pregovara o predujmu na naplatu poreza od deset posto. U idealnom slučaju to bi značilo da bi Grčka već nakon stupanja novog sporazuma na snagu dobila oko tri milijarde eura.