Foto: hina, index
"PRIHVATIMO izazove - Strategija transformacije Hrvatske", ime je programa Vlade Tihomira Oreškovića a kojeg je danas prezentirao članovima Sabora.
Mandatar Prezentacija Programa Vlade Rh Sabor 22-1-2016(1)
Ključne gospodarske smjernice: smanjenje deficita i duga i porezno rasterećenja poduzetnika
Prema Programu Vlade RH za mandatno razdoblje od 2016. do 2019., nova će se Vlada u sektoru financija fokusirati na "kontinuiranu pametnu fiskalnu konsolidaciju s ciljem postupnog smanjenja proračunskog deficita i javnog duga". U tome bi joj trebala pomoći Agencija za upravljanje javnim dugom, čije je osnivanje predviđeno ključnim smjernicama reformske Vlade.
Jedna od smjernica je i stvaranje stabilnog poreznog okruženja kroz porezni sustav utemeljen na principima pravednosti i jednostavnosti te smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika kroz ukidanje parafiskalnih nameta, navodi se u dokumentu. Najavljuje se i analiza učinaka uvođenja poreza na dividendu i udjele u dobiti s tendencijom smanjenja i ukidanja poreznih stopa.
Smanjenje i ukidanje naknada i članarina
Resor gospodarstva trebao bi se, pak, usmjeriti na unaprjeđenje svih pokazatelja lakoće poslovanja po izvješću Svjetske banke "Doing Business", primjerice kroz maksimalno pojednostavljenje propisa za osnivanje i poslovanje poduzeća te reviziju i pojednostavljenje svih postupaka rješavanja insolventnosti, odnosno predstečajnih nagodbi, stečaja i likvidacija.
Među smjernicama je i redefiniranje zadaća i poslova sustava potpornih institucija u gospodarstvu, poput HGK i HOK-a, uz smanjenje i ukidanje naknada i članarina.
Na području energetike među ključnim je smjernicama privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana te moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.
Predviđena je i žurna uspostava i stvarni početak rada obvezujuće burze energije te potpuno vlasničko razdvajanje operatora prijenosnog i distribucijskog sustava.
U resoru regionalnog razvoja i fondova EU, pak, planirano je donošenje Strategije regionalnog razvoja do 2020. godine, kao i revizija indeksa razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Cilj je i udvostručiti iznos povučenih sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodne godine.
Izrada strategija razvoja u poljoprivredi
U sektoru poljoprivrede nova će se Vlada fokusirati među ostalim na restrukturiranje unutarnjeg ustroja Ministrstva poljoprivrede i pratećih institucija, izradu strategije razvoja poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, reviziju porezne politike koja ugrožava opstanak poljoprivrednih proizvođača te razvoj sustava navodnjavanja, kaže se u tom dokumentu.
Među ključnim smjernicama razvoja poljoprivrede je i revizija postojeće zakonske regulative koja će omogućiti stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju te održivo upravljanje tim nacionalnim resursom. Radit će se i na pripremi programa ruralnog razvoja za razdoblje 2020-2027, zatim usmjerenju mjera Programa ruralnog razvoja prema poticanju malih i srednjih poljoprivrednih subjekata te na reviziji propisa koji će proizvođačima omogućiti pristup tržištu poticanjem udruživanja, marketingom, savjetodavnim uslugama, ulaganjem u infrastrukturu itd.
Pojednostavljenje zakonskog okvira za poduzetnike, fleksibilizacija radnog zakonodavstva
U sektoru poduzetništva i obrta nova Vlada će se fokusirati na reforme u pet područja - zakonodavno, porezno, radno zakonodavstvo, obrazovanje i financijske i ostale reforme.
Među zakonodavnim reformama navode se pojednostavljenje i pojeftinjenje zakonodavnog okvira za poduzetnike, koncentriranje zakonodavne regulative i statistike na jedno mjesto, decentralizacija provođenja razvoja poduzetništva putem poduzteničke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dobro razvijena te propisivanje u određenom postotku obveze javne nabave iz kategorije malih i srednjih poduzeća.
Glavne porezne reforme obuhvaćaju porezno rasterećenje poduzetnika, smanjenje parafiskalnih nameta te smanjenje PDV-a na košaricu proizvoda iz domaće proizvodnje.
Među reformama radnog zakonodavstva planira se fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pojednostavljenje vođenje evidencije radnog vremena te davanje olakšica za zapošljavanje mladih.
U turizmu smanjenje stope PDV-a na 5,5 posto
Prema ključnim smjernicama za turizam, nova će Vlada nastojati ojačati stvaranjem ukupnog zakonskog okvira za povećanje konkurentnosti sektora, uključujući izmjene postojećih i donošenje novih turističkih zakona, koji će ići za tim ciljem, među kojima su i zakoni o turističkom zemljištu, pomorskom dobru i morskim lukama te gradnji.
Među smjernicama se navodi i pojednostavljenje administrativnih prepreka za ulaganja u turizmu i porezna rasterećenja s naglaskom na fiskalna rasterećenja u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te izmjene zakona o PDV-u u smjeru smanjenja stope sa 13 na 5,5 posto (13 posto je trenutno važeća stopa PDV-a za usluge smještaja i hrane i pića u turizmu).
U planu je i nastavak privatizacije državnih turističkih tvrtki, poticanje investicija za povećanje kvalitete usluga, uključujući i osnivanje centara izvrsnosti, kao i reorganizacija i modernizacija sustava turističkih zajednica i nacionalne promocije uz jačanje brendinga i prepoznatljivosti Hrvatske na svjetskim tržištima. Fokus će biti i na plasmanu domaćih prehrambenih proizvoda u turizam kroz sustav poticajnih mjera za turistički sektor te razvoj posebnih oblika turizma i novih proizvoda za smanjenje sezonalnosti.
Dovršetak gradnje autocesta, ultra brzi pristup internetu
U sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture nova Vlada planira dovršiti gradnju autocesta i povezati ih s europskim prometnim pravcima (Pelješki most, Jadransko-jonska autocesta..), unaprijediti kvalitetu i sigurnost svih drugih cesta u zemlji, dovršiti izgradnju infrastrukture u morskim lukama i u segmentu zračnog prometa te željezničke infrastrukture.
Bavit će se i izgradnjom riječnog prometnog sustava te prometnim integriranjem svih hrvatskih krajeva, pogotovo otoka, kao i povećanjem kvalitete svih prometnih usluga i sigurnosti ulaganjem u sustave upravljanja s ciljem uspostave održivog i ekološki prihvatljivog prometnog sustava, uključujući i poticanje javnog prijevoza.
Cilj je i razviti širokopojasnu infrastrukturu za ultra brzi pristup internetu u svim krajevima Hrvatske, kao i proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, navodi se u dokumentu.
U sektoru graditeljstva, pak, među glavnim smjernicama nove Vlade navedene su izmjena zakona o strateškim investicijama, koje će omogućiti pokretanje važnih gospodarskih projekata, pokretanje postupka objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra, izrada programa kako bi se državna imovina stavila u funkciju gospodarskog oporavka, dovršetak postupka legalizacije započet prije 5 godina te poboljšanje sustava komunalnog gospodarstva, stoji između ostaloga u dokumentu.
Deset ključnih smjernica Ministarstva zaštite okoliša i prirode
Deset je ključnih smjernica reformske Vlade za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, među kojima su uključivanje resora vodnog gospodarstva u ministarstvo, hitna implementacija ekološki zasnovanog tzv. "zero waste" koncepta u Plan gospodarenja otpadom RH od 2015. do 2021., vraćanje starog ustroja i uloge Državnog zavoda za zaštitu prirode i proglašenje Jabučke kotline morskim područjem od mediteranskog interesa, pod posebnom zaštitom.
Ključne smjernice Ministarstva zaštite okoliša i prirode također su: redefinicija sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO) te redefinicija sustava praćenja zagađenja okoliša iz stacionarnih izvora (monitoring emisija).
U smjernicama se navodi i izrada strategije i plana gospodarenja komunalnim muljem, revizija plana provedbe vodno komunalnih direktiva uvođenjem jasnih tehno-ekonomskih kriterija s ciljem racionalnijeg korištenja sredstava i bolje realizacije plana.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode među ključnim smjernicama ima i poticanje recikliranja, zabranu spaljivanja reciklabilnog otpada – stvaranje podloge za cirkularnu ekonomiju, reviziju sustava regionalnih centara, analizu stanja izgrađenosti, analizu ugovornih obveza, redefiniciju sadržaja i uloge u skladu s novim konceptom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Tu su i kontrola sadržaja i provođenja Planova upravljanja javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjem te kontrola primjene njihovih Godišnjih programa zaštite (GPZ), revizija prostornih planova nacionalnih parkova koji su na popisu svjetske UNESCO baštine i u ekološkoj mreži NATURA 2000, revizija izdanih građevinskih dozvola i građevina na prostoru nacionalnih parkova.
U vanjskoj politici jačati međunarodni položaj okomito i vodoravno
Jačanje međunarodnog položaja RH u svijetu, iskorištavanje svog potencijala članstva u EU i NATO-u, te snažna okomita i vodoravna suradnja, istaknute su kao smjernice rada buduće vlade Tihomira Oreškovića na području vanjske politike.
Okomita suradnja odnosi se na srednjoeuropske zemlje Poljsku, Češku, Mađarsku i Slovačku te podupiranje inicijative Jadran - Baltik - Crno more, a vodoravna na Italiju, Austriju i Sloveniju te dalje prema zemljama istočnog susjedstva. Hrvatska mora imati snažnu ulogu u oba smjera te biti njihov integrativni faktor, navodi se u smjernicama.
Članstvo u EU potrebno je učiniti što korisnijim za RH i to djelotvornom koordinacijom državne uprave, lokalne i područne samouprave i Sabora, navodi se.
Hrvatska ima posebnu odgovornost u BiH, ističe se u smjernicama, zbog konstitutivnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. RH kao potpisnica Daytnskog sporazuma mora ustrajati na potpunoj ravnopravnosti tamošnih Hrvata, koji su najbolji mogući motor europske integracije BiH i kao članica EU-a podupirati tu integraciju.
Nova vlada najavljuje i jačanje veza Hrvata u dijaspori s domovinom.
Kad je u pitanju priljev izbjeglica, vlada će u suradnji s drugim državama na tzv. balkanskoj ruti i EU-om zaštititi hrvatske interese.
Najavljeno je i promicanje hrvatskih gspodarskih interesa i hrvatske kulture i identiteta u inozemstvu.
Smjernice MUP-a, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave
Ministarstvo unutarnjih poslova će prema ključnim reformama Vlade izraditi novu strategiju nacionalne sigurnosti koja će obuhvatiti odgovore na pitanja migracija, potencijalnog terorizma i ponuditi smjernice za depolitizaciju sustava.
Taj resor namjerava također uspostaviti funkcionalniju interakciju između Državnog odvjetništva i policije. U smjernicama koje su objavljene na ineternetskim stranicama Hrvatskog sabora navodi se i preustroj policije kojim će se smanjiti udio zaposlenih u upravi u odnosu na one koji rade „na terenu“.
Standardizacija postupaka prijama i promicanja kadrova u svim ustrojbenim strukturama, MUP-a, te podizanje profesionalnih standarda, također je jedna od smjernica.
U smjernicama za sektor MUP-a navedeni su i nulta tolerancija na nezakonito djelovanje u policiji, uspostava jasnog sustava izbora prioriteta u radu policije i inzistiranje na pojačavanju preventivnog i maksimalno proaktivnog pristupa policijskom radu, umjesto reaktivnog načina postupanja.
Ministarstvo pravosuđa
U smjernicama za sektor Ministarstva pravosuđa najavljen je dodatni angažman sudaca prekovremenim radom u sudovima koji imaju veće zaostatke u suđenju.
Taj resor namjerava uspostaviti funkcionalniji sustav nagrađivanja i sankcija za uočenu (ne)kvalitetu u radu zaposlenih u pravosuđu i racionalizirati sustav dostave sudske pošte.
Plan je i ojačati primjenu „oglednog spora“ u svrhu brže uspostave tumačenja zakona u sudskoj praksi; također, obvezatno razmatranje aktualne sudske prakse na kolegijalnim tijelima u sudovima, na mjesečnoj razini.
Ministarstvo pravosuđa namjerava izmijeniti propise kako bi se osiguralo da nijedno sudačko i državnoodvjetničko mjesto ne ostane nepopunjeno dulje od šest mjeseci.
Među smjernicama za to ministarstvo navedena je i obnova rada Savjeta za provedbu Reforme pravosuđa, te jačanje pravne sigurnosti.
Ministarstvo uprave
U sjernicama za sektor uprave navedena je sustavna regulacija agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima zakonom koji bi na opći način regulirao pitanja koja se tiču razloga i kriterija njihovog osnivanja, delegiranja poslova državne uprave na te pravne osobe, funkcioniranja, zapošljavanja, financiranja, odgovornosti i nadzora nad njihovim radom.
Na tom bi se propisu temeljile statusne i organizacijske promjene u tim pravnim osobama, odnosno njihovo ukidanje, spajanje i razdvajanje.
Racionalizacija prvostupanjskih tijela državne uprave pripajanjem područnih jedinica i ispostava pojedinih središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave u županijama kao općim prvostupanjskim upravnim tijelima, također je jedna od smjernica Ministarstva uprave.
U tom se sektoru namjerava uspostaviti i funkcionalni sustav obrazovanja za obavljanje poslova i za rukovođenje poslovima javne i državne uprave.
Plan je također provesti analizu složenosti poslova u javnoj upravi, izraditi kompetencijski okvir za zaposlene i utvrditi kriterije nove klasifikacije radnih mjesta, te smanjivati udio horizontalnih funkcija, a povećavati broj stručno-kreativnih poslova.
U smjernicama se navodi i ustrojavanje sustava objektivnog i nepristranog ocjenjivanja javnih službenika kao temelja na kojem će biti moguće efikasnije stimulirati i/ili sankcionirati službenike kroz njihova materijalna prava i napredovanje.
To ministarstvo namjerava i osigurati sredstva u državnom proračunu za nagrađivanje službenika temeljem ocjene, ograničiti broj onih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom, te omogućiti mijenjanje platnih razreda i bez formalnog napredovanja u službi.
Smjernice Ministarstva zdravstva, Ministarstva socijalne politike i Ministarstva rada i mirovinskog sustava
Osnaživanje javnog zdravstvenog sustava te dostupnost zdravstvene zaštite za sve, financijska racionalizacija i stabilizacija sustava uz ostanak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvan Državne riznice te poštivanje svih zakonskih odrednica koje definiraju financijske obveze prema HZZO-u, neke su od glavnih smjernica Vlade u području zdravstvene politike.
Cilj je depolitizacija i decentralizacija zdravstva, nulta stopa tolerancije na korupciju te optimizacija i racionalizacija javne nabave.
Novoj Vladi u području zdravstva cilj je aktivna suradnja komorama, sindikatima, poslodavcima, strukovnim udrugama i udrugama pacijenata, kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima, odnosno donošenje hitnih mjera za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, uključujući i strukovno kolektivno pregovaranje za liječnike i mogućnost dodatnog rada.
Uz uspostavu sustava odgovornosti na svim razinama zdravstvenog sustava, poboljšanje ishoda liječenja i kvalitete te sigurnosti pacijenata, potrebno je planirati realne financijske parametara kod određivanja cijena zdravstvenih usluga, poticati razvoj dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te jačanje pridržavanja pravila u sustavu participacije osiguranika.
Nova Vlada planira funkcionalnu integraciju zavoda za hitnu medicinu s pružateljima usluga u primarnoj zaštiti i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom te provedbu Nacionalnog plana uključujući akreditaciju i certifikaciju bolnica, stvaranje i osnaživanje grupa bolnica koje međusobno surađuju (horizontalno i vertikalno) te jačanje dnevnih bolnica.
U socijalnoj skrbi nova Vlada želi omogućiti ravnomjernu primjenu svih socijalnih prava te djelatnost preusmjeriti primarno na lokalnu zajednicu, uz decentralizaciju sredstava.
Najavljuje se deinstitucionalizacija osoba starije životne dobi kao i deinstutucionalizacija djece lakšim posvajanjem ili smještajem u udomiteljske obitelji.
U području rada Vlada u smjernicama najavljuje da će u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i u skladu s nacionalnom strategijom razvoja Hrvatske planirati potrebna zanimanja za mlade koji ulaze u svijet rada.
Brzom prekvalifikacijom potrebno je omogućiti zapošljavanje onih mladih ljudi koji nisu konkurentni na tržištu rada, a putem cjeloživotnog obrazovanja omogućiti promjene zanimanja i starijim skupinama radno sposobnih građana.
Ulazak na tržište rada treba omogućiti osobama s invaliditetom uz pomoć osobnih asistenata, prilagodbom radnih mjesta ili zapošljavanjem u zaštitnim radionicama, te za takvo zapošljavanje stimulirati poslodavce.
Vladin cilj je također omogućiti stabilan i siguran mirovinski sustav, te raspisati broj ispostava HZMO-a.