Glavni problem je loša struktura proizvodnje, koja se neće moći Europska unija naglasio je Mimica. "Jedan od većih problema naše poljoprivrede u cjelini je što je previše orijentirana na one tradicionalne proizvodnje velikih kultura, u kojima u pravilu nema velike zarade pogotovo unutar tržišta Europske unije u proizvodnji žita, kukuruza i svega onoga što je ajmo reći tradicionalno u hrvatskoj poljoprivrede. A stanje je takvo da vjerojatno niti našim članstvom u Europskoj uniji tu neće biti profitabilne poljoprivredne proizvodnje", smatra Mimica.
Zbog toga su nužne promjene i potpredsjednik Vlade zna što bi trebalo napraviti. "Promjena strukture proizvodnje. Ići u pravcu zdrave hrane i ekološke proizvodnje je sigurno perspektiva za hrvatsku poljoprivredu. Europska unija donosi sa sobom i cijeli sustav poticanja poljoprivrednih proizvođača. I to upravo ovakvih proizvođača zdrave, ekološke hrane. Prema tome, bolji okvir postoji, za to će biti više sredstava, a na nama će biti da to u najvećoj mjeri i iskoristimo", istaknuo je Mimica.
"Mi u Europsku uniju moramo ući kao zemlja koja je do kraja očistila svoju regulativu od svega onoga što stvara dodatne prepreke, koje ljudi jednostavno teško preskaču"
A komplicirana zakonska regulativa s više od 60 akata, zasigurno ne pomaže u namjeri za promjenama i nastojanjima da se omogući proizvodnja malim proizvođačima primjerice zdrave hrane. "Osim loše strukture proizvodnje, to je drugi problem poljoprivrede",kaže Mimica.
"Nevezano uz same poljoprivrednike, nego uz državu i administraciju je upravo to, prereguliranost. Previše regulative koja smanjuje, ali i sigurno onemogućava privatnu inicijativu i privatnu proizvodnju malih proizvođača zdrave hrane. Prema tome, pred nama je da vlastitim administrativnim sposobnostima smanjimo regulativu. To je ono što će ova Vlada i Ministarstvo poljoprivrede morati napraviti u vrlo kratkom roku", rekao je Mimica.
A vremena nema puno. "Rok je sigurno, mislim prije ulaska u Europsku uniju, dakle do sredine iduće godine. Mi u Europsku uniju moramo ući kao zemlja koja je do kraja očistila svoju regulativu od svega onoga što stvara dodatne prepreke, koje ljudi jednostavno teško preskaču", zaključio je Mimica.
"Zdrava hrana uz zdrav život, sigurno stvara i zdravo društvo"
"Zdrava hrana je vjerojatno pola zdravlja i vjerojatno pola problema manje za zdravstveni sustav. Zdrava hrana uz zdrav život, sigurno stvara i zdravo društvo. Prema tome, svi zajedno radimo na tome i pridonosimo zdravom hrvatskom društvu, a to zdravlje počinje danas ovdje na varaždinskom placu", rekao je Mimica na otvorenju sajma.
Na sajmu sudjeluje stotinjak proizvođača voća i povrća, eko-proizvoda, pekarskih proizvoda, mesnih delikatesa, meda i proizvoda od meda, sireva i mliječnih proizvoda, vina, rakija, ljekovitog bilja, cvijeća, kao i proizvoda tradicijskih obrta.
Direktor varaždinske gradske tržnice Predrag Ciglar pojasnio je otkuda ideja za organizaciju ovakvog događaja. "Ideja je bila da Varaždincima i malo široj populaciji sjeverne Hrvatske pokažemo sve one najbolje proizvode hrvatskih sela i svu onu vlastitu proizvodnju koja se proizvodi ne samo na ovom našem predjelu, nego i iz cijele Hrvatske. Mi svake godine imamo više od sto izlagača koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Naravno da prevladavaju naši lokalni proizvođači, ali 70 posto ljudi se vraća", kaže Ciglar.
Organizatori 5. varaždinskog sajma prirodne i zdrave hrane i proizvoda najavili su bogat kulturno-zabavni program, razne degustacije te natjecanje u pripremi kotlovine.