Foto: Hina
"Hrvatska ekonomija živi na aparatima, i to dok je cijena novca u Europi niska. Kraj razdoblja jeftinog novca u eurozoni očekuje se u drugoj polovici 2015., pa se s krajem 2016. mogu očekivati prvi problemi sa servisiranjem javnog duga, te tihi bankrot prema 2017. godini," započeo je izlaganje Lovrinčević.
Ekonomist se u govoru pozvao na procjene Europske komisije (EK) da će hrvatski proračunski deficit ove godine iznositi 18,5 milijardi kuna, a slične se brojke očekuju u 2015. i 2016. godini.
Lovrinčević je za vladinu prognozu da će deficit iznositi "tek" 12 milijardi kuna rekao da ona "dosta toga isključuje", dok istovremeno uključuje stavke koje EK ne priznaje. Prema njegovim riječima, realan deficit Hrvatske, s dospjelim neplaćenim dugovanjima, zdravstvom i brodogradnjom iznosi oko 21 milijardu kuna.
Status quo
Analitičar, koji je svojedobno savjetovao Jadranku Kosor i koji je poznat po oštrom stavu prema ekonomskim smjernicama Vlade, kaže da je netočno da se vodi restriktivna fiskalna politika. On ističe da se javni dug stalno gomila i da, nakon što se namire sve skupine za održavanje statusa quo, prostora za investicije više nema.
"Taj se prostor stvara kroz reforme, a one nisu odrađene, pa se krajem 2016. počinju pojavljivati prvi problemi. Struktura rashoda ovakve ekspanzivne fiskalne politike je pak potpuno nakaradna, jer se servisiraju zatečene interesne skupine. I koliko još možemo tako? Još dvije, tri godine, dakle, ići će tako negdje do 2016. prema 2017., a onda slijedi rušenje kompletne strukture naslonjene na proračun, a to su mirovinski, bankarski sektor, svi ostali sustavi naslonjeni na državu, jer država garantira za više od trećine obveza banaka, a 75 posto imovine "mirovinaca" je u državnim obveznicama. Ako im se cijena promijeni, doći će do toga da ni nemate imovine u drugom stupu," upozorio je Lovrinčević, a prenosi Novi list.
U komentaru dosadašnjeg rada aktualne Vlade, ekonomist je istaknuo da je standard građana smanjen za 10 posto, industrija pala za 8 posto, a broj zaposlenih se smanjio za 61 tisuću ljudi. Istovremeno, javni dug je porastao za upečatljivih 23 postotna boda i sada iznosi 82 posto BDP-a.
Interna devalvacija bez rezultata
"Interna devalvacija nije dala rezultata, a javni dug se kumulira i prijeti eskalacijom. Monetizacija autocesta kao plan A se ruši, a pomalo je neodgovorno to samo gledati i ne pripremati plan B, a to je izdavanje obveznica: ako se s tim ne krene na vrijeme, odjednom će nastati potreba za novih nekoliko milijardi koje tržište možda u tom trenutku odjednom neće dati," rekao je Lovrinčević uz ocjenu da se nastavlja "gospodarska eutanazija" i mljevenje hrvatske imovine.
"Treba nam samo za kamate svake godine po 10 milijardi kuna, a to će se morati namaknuti, ili kroz privatizaciju, ili kroz monetizaciju, ili kroz daljnje oporezivanje stanovništva. Lijepa naša bit će sve manje naša, a još uvijek lijepa," zaključuje Lovrinčević.